HAG - Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić traži da se u skladu s pravilom 92 bis Pravilnika o postupku i dokazima prihvati transkript intervjua sa Nikolom Tomaševićom, sudijom Vojnog suda Vojske Republike Srpske u Banjaluci.
Svjedočenje Tomaševića relevantno je da pokaže da nije postojala ni politika ni praksa da se ne kažnjavaju zločini Srba nad muslimanima i Hrvatima, navodi se u zahtjevu Karadžića.
"NJegova izjava direktno opovrgava navode iz optužnice da srpske vlasti nisu kažnjavale zločine Srba protiv nesrpskog stanovništva, uključujući pojedince čije je oslobođenje naredio sam Tomašević", navodi se u zahtjevu Karadžića.
U zahtjevu se podsjeća da je Sudsko vijeće kao obrazloženje poziva za Tomaševićevo svjedočenje navelo da su informacije kojim raspolaže relevantne i od značajne pomoći za odbranu.
U zahtjevu se podsjeća da je Tomašević tokom intervjua priznao da nije postojala nacionalna politika neprovođenja zakona, odnosno nekažnjavanja Srba za zločine u kojima su žrtve bili Hrvati ili muslimani, te objasnio da odluke koje je donio da oslobodi neka lica optužena za ubistvo muslimana ili Hrvata nisu bazirana na politici opraštanja takvih krivičnih djela.
ISTRAGA O AMERIČKOM KRŠENJU PROPISA TRIBUNALA?
Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić podnio je dopunjeni zahtjev za imenovanje prijatelja suda koji bi proveo istragu o tome da li su se zvaničnici ili zaposlenici Vlade SAD namjerno umiješali u provođenje pravde u Haškom tribunalu i prekršili propis 90A, presretanjem privilegovane komunikacije.
Karadžić je zahtjev za imenovanje prijatelja suda obrazložio činjenicom da je tražio informacije od SAD u vezi sa presretanjem informacija i da su SAD odbile da kažu da li su to i učinile.
On je sada dopunio svoj zahtjev tvrdnjom da je Velika Britanija pomagala SAD u presretanju komunikacija organa UN i da je London, takođe, odbio da pojasni i dokaže presretanje tih komunikacija.
U svom zahtjevu Karadžić se poziva na pisanje "NJujork tajmsa" od 6. januara da je britanska vlada, odnosno njen centar za komunikacije, učestvovala u presretanju komunikacija osoba zaposlenih u UN i drugih međunarodnih organizacija, te da je vodila evidenciju tih lica i sadržaja tih komunikacija.