HAG - Uvodnom riječju Tužilaštva Haškog tribunala danas će započeti suđenje Radovanu Karadžiću, prvom predsjedniku Republike Srpske.
Proces, koji se uz suđenje preminulom Slobodanu Miloševiću, predsjedniku Srbije i SR Jugoslavije, označava kao jedan od najvažnijih koji će se voditi u Hagu, započeće bez prisustva prvooptuženog.
Izvjesno je da će prvi dan suđenja Karadžiću proteći bez njegovog prisustva jer je 22. oktobra obavijestio Sudsko vijeće da nije spreman za početak suđenja, jer odbrana nije imala dovoljno resursa i vremena da se pripremi, te da se zbog toga neće pojaviti u sudnici 26. oktobra.
"Nijedan zastupnik na svijetu ne bi mogao za ovo vrijeme obaviti pripremu odbrane. Trebalo bi da ovaj najkrupniji proces dobije bar prosječno vrijeme za pripremu koje iznosi najmanje dvije godine", naveo je Karadžić u podnesku Sudskom vijeću, ocjenjujući da je početak nepripremljenog procesa najgori mogući scenarij koji bi morao biti izbjegnut po svaku cijenu.
Ukoliko se Karadžić, koji se brani sam, danas ne pojavi u sudnici, odluku o daljem postupku donijeće Sudsko vijeće predsjedavajućeg O-Gon Kvona iz Južne Koreje, u kojem su još sudije Hauard Morison iz Velike Britanije i Melvil Berd iz Trinidada i Tobaga.
Sudsko vijeće može protumačiti da se, nepojavljivanjem u sudnici, Karadžić odrekao prava da prisustvuje procesu, ali bi činjenica da on nema branioca i u tom slučaju bila prepreka za početak suđenja.
Vijeće stoga može odlučiti da pokrene proceduru za nametanje branioca Karadžiću, ali bi i to moglo odložiti uvodnu riječ Tužilaštva.
Goran Petronijević, jedan od članova Karadžićevog pravnog tima, kaže da odbrana ne odbacuje mogućnost pokušaja nametanja branioca upozoravajući da se tada postavlja pitanje protivpravnosti takvog akta.
Uoči početka suđenja, Sudsko vijeće je donijelo nalog kojim je Karadžićevom pravnom savjetniku američkom advokatu Piteru Robinsonu dozvoljeno da bude prisutan u sudnici, a optuženi će se i dalje sam zastupati.
Robinsonu je odobreno da se obraća Sudskom vijeću po pravnim pitanjima, nakon što optuženi za to podnese zahtjev, koji sudije treba da odobre. Ukupan broj pravnih savjetnika koji mogu da budu prisutni u sudnici ograničen je na dva.
Veliku pažnju javnosti prije samog početka procesa u slučaju "Karadžić" su izazivale njegove tvrdnje da je imao dogovor sa Ričardom Holbrukom, jednim od kreatora Dejtonskog sporazuma, da neće biti uhapšen ukoliko se povuče iz javnog života.
Haški tribunal je odbacio značaj sporazuma, a prema odluci Žalbenog vijeća, sporazum nije obavezujući za Tribunal, zato što o tome nije donesena rezolucija Savjeta bezbjednosti UN-a.
Karadžić je od Savjeta bezbjednosti tražio da usvoji rezoluciju o ovom sporazumu, ali to nikada nije učinjeno.
Takođe i izmjene optužnice su bile predmet rasprava stručnjaka, političara i javnosti. Operativna optužnica u procesu protiv Karadžića je treća izmijenjena optužnica, koju je Tužilaštvo, na čelu sa Seržom Bramercom, predalo 27. februara ove godine.
Bramerc je naveo da su u konačnoj optužnici Karadžiću zadržani početni elementi, etničko čišćenje u opštinama, opsada Sarajeva, zločin u Srebrenici i uzimanje "plavih šljemova" za taoce, te najavio izvođenje 409 svjedoka.
U ovoj verziji optužnice precrtani su pojedini incidenti u Banjaluci, Bosanskoj Krupi, Bosanskom Petrovcu, Bosanskom Novom, Rogatici, Foči, Brčkom, Čajniču, Donjem Vakufu, Kalinoviku, Kotor Varošu, Ilijašu i Višegradu.
Kvon: Proces će biti gotov do 2012. godine
Presuda Radovanu Karadžiću će biti izrečena najkasnije do kraja 2012. godine, najavio je predsjedavajući sudija u slučaju O-Gon Kvon.
Prema njegovoj procjeni, suđenje će trajati dvije i po godine i da "ni po najgorem scenariju ne smije biti duže od tri godine".
Inače, Sudsko vijeće je Tužilaštvu naložilo da svoje dokaze izvede u roku od ukupno 300 časova, uključujući glavno i dodatno ispitivanje svjedoka. Dokazni postupak optužbe morao bi da bude završen u roku od godinu dana.
Nejasno gdje se sve skrivao Karadžić
Suđenje Radovanu Karadžiću bi moglo rasvijetliti i period njegovog skrivanja od 1996. do 21. jula 2008. godine kada je uhapšen u Beogradu, koje je još pod velom tajni.
Tako bi se konačno mogao dobiti odgovor da li su, kakvu i u kojoj mjeri u skrivanju Karadžića učestvovale obavještajne službe Srbije i SPC, koje su do hapšenja označavane kao njegovi najveći pomagači.
Karadžić je uhapšen s lažnim identitetom kao nadriljekar doktor Dragan Dabić. Do sada je samo ustanovljeno da se pod tim imenom pojavljivao u javnosti nastupajući na tribinama koje su se bavile alternativnom medicinom.
Međutim, ostalo je nejasno da li je za vrijeme svog skrivanja stalno boravio u Srbiji ili se, kao što su mediji spekulisali, kretao i kroz BiH, Hrvatsku, Grčku. Inače, u periodu skrivanja Karadžića u BiH su NATO snage organizovale više opsežnih akcija za njegovo pronalaženje.