BANJALUKA - Narodna skupština Republike Srpske razmatraće Prijedlog zakona o bazi podataka rezultata DNK analiza, koja će se voditi pri MUP-u Republike Srpske, čime će prvi put u Srpskoj biti regulisana oblast zaštite podataka dobijenih DNK analizom.
"Ova baza sadržavaće nekoliko različitih baza podataka, među kojima je registar osuđenih lica, neidentifikovanih i nestalih lica, DNK profil osumnjičenih i poznatih počinilaca krivičnih dijela, te DNK profil dobijen iz spornih bioloških tragova pronađenih u vezi sa izvršenjem krivičnog djela", istakao je direktor Zavoda za sudsku medicinu Republike Srpske Željko Karan u intervjuu Srni.
Karan naglašava da u bazu podataka ni pod kojim uslovima neće ići lica koja su DNK profilisana radi utvrđivanja očinstva, jer utvrđivanje očinstva nije ni prekršaj niti krivično djelo, zbog čega će privatnost tih lica biti apsolutno zaštićena.
On je pojasnio da će Zavod za sudsku medicinu Republike Srpske voditi svoju laboratorijsku bazu DNK podataka, dok će centralna baza DNK podataka za Republiku Srpsku biti isključivo vođena pri MUP-u Republike Srpske.
"DNK podatke ne generiše samo DNK laboratorija u Banjaluci, jer je masa DNK analiza urađena u Beogradu, Novom Sadu, inostranstvu i zatim dostavljena nama", kaže Karan, napominjući da je MUP Republike Srpske odgovoran i za međunarodnu razmjenu DNK podataka, zbog čega je dobro da centralna baza podataka bude u njegovoj nadležnosti.
Prema njegovim riječima, zakonom je regulisano da će odgovorna lica sa svojim šiframa imati pravo pristupa bazi DNK podataka, dok će se pretraživanje vršiti na osnovu naredbe nadležnog organa, odnosno suda i tužilaštva.
"Zakonom je precizirano da računari u kojima se vodi baza DNK podataka ne mogu biti umreženi sa bilo kakvim drugim računarima izvan baze i ne mogu imati vezu sa internetom, radi moguće pojave virusa koji bi mogao uništiti bazu podataka ili hakera koji bi te podatke mogao poskidati", naveo je Karan.
On je napomenuo da zakon u budućnosti predviđa da se u bazu podataka dostave svi podaci ranije urađenim DNK analizama koje su relevantne.
"U skladu s tim, baza podataka bi trebalo da se puni podacima o nestalim i neidentigikovanim licima, ali je problem što u BiH nije urađena centralna evidencije nestalih lica niti ima dovoljno dobre volje za saradnju da se tako nešto u bliskoj budućnosti dogodi", istakao je Karan, navodeći da to nije stručno, već političko pitanje.
On je podsjetio da se, trenutno, krvne i koštane baze podataka vode pri Međunarodnoj komisiji za nestala lica (ICMP).
Karan kaže da je DNK laboratorija u Banjaluci stručno i tehnički opremljena da može izvršiti DNK analizu 600 posmrtnih ostataka koji se nalaze u tri spomen-kosturnice u Republici Srpskoj, ali da je prije toga potrebno zakonski rješiti formalno-pravno pitanje, jer je proces traženja nestalih regulisan Zakonom o nestalim licima BiH.
"Kada neko izda naredbu o identifikaciji pomenutih posmrtnih ostataka, onda treba finansijski da stane i podrži taj projekat, koji košta od 200.000 do 250.000 KM", objašnjava Karan.
On je istakao da su nakon uzimanja koštanih uzoraka za kompariranje potrebni krvni uzorci srodnika nestalih lica, koji se nalaze u ISMP-u, ali se postavlja pitanje da li ima političke i druge volje da ISMP pri isteku svog mandata u centralnu bazu DNK podataka Republike Srpske dostavi rezultate svih do sada obavljenih krvnih i koštanih analiza koji se tiču Republike Srpske.
Komentarišući inicijativu porodica poginulih iz Republike Srpske da se na nivou Srpske usvoji Zakon o nestalim licima, Karan je rekao da mu nije jasno šta se može postići Zakonom o nestalim licima na nivou entiteta, jer je pitanje nestalih, ratnih zločina u nadležnosti Suda i Tužilaštva BiH.
"Nemamo ništa protiv da se na nivou Republike Srpske donese Zakon o nestalim licima, ali je potrebno da takav zakon u praksi bude primjenjiv", istakao je Karan.
Govoreći o rezultatima rada DNK laboratorije u Banjaluci, koja je 2010. godine počela raditi pri Zavodu za sudsku medicinu Republike Srpske, Karan je rekao da je ova laboratorija obradila nekoliko stotina slučajeva, koji sadrže više stotina DNK uzoraka.
Karan je dodao da se zahtjev za utvrđivanje očinstva, koje po uzorku košta 250 KM, može podnijeti na privatni zahtjev zainteresovanih oca ili majke ili na osnovu odgovarajućeg sudskog rješenja.
"Takvi zahtjevi se podnose, jer neko želi da dokaže očinstvo, a neko želi da ga ospori. U većini slučajeva riječ je o privatnim zahtjevima, tako da onaj ko 'izgubi' plaća troškove parničnog postupka i DNK analize", istakao je Karan.
On navodi da je zabilježeno najmanje slučajeva utvrđivanja silovanja DNK analizom, dok ima utvrđivanja krivičnih djela ubistava, ali je njih najveći dio po poznatom licu.
Karan je dodao da su cijene forenzičkih uzoraka i utvrđivanja očinstva u Zavodu za sudsku medicinu Republike Srpske ubjedljivo najniže u regionu.