Kvalitetno rješenje uređenja BiH teško je naći zbog nadmoći jačih nad slabijim, ocjenjuje kardinal Vinko Puljić, nadbiskup Vrhbosanske nadbiskupije.
Upozorava da bi rješenja koja su liderima političkih stranaka bila ponuđena u Butmiru marginalizirala ustavnu poziciju Hrvata u BiH. Tvrdi da je očito da bi ovim pregovorima Hrvati bili svedeni na nacionalnu manjinu iako su po Ustavu BiH jedan od tri konstitutivna naroda.
"Neka položaj naroda u BiH bude riješen pravedno i jednakopravno, tako da se svi osjećaju slobodno i sigurno u BiH, kao u svojoj kući", istakao je Puljić.
NN: Tokom prve runde butmirskih pregovora istakli ste kako će Hrvati u BiH biti svedeni na nacionalnu manjinu. Zbog čega vjerujete u ovu konstataciju?
PULJIĆ: Ovdje nije riječ o tome da li ja vjerujem, nego je to uočljivo i od međunarodnih moćnika, kao i političkih partnera. Nažalost, naši političari nisu usklađeno radili kada su pod pritiskom bivših visokih predstavnika Volfganga Petriča i Pedija Ešdauna potpisivali način izbora predstavnika u Vladi FBiH i RS pa smo izgubili i one pozicije koje smo imali. Ne treba nam osjećajna podrška nego pravna, kako bi bila stvorena jednakopravnost.
NN: Kako Vi vidite moguće buduće uređenje BiH s obzirom na to da ste pregovore u Butmiru ocijenili kao pokušaj da ustavna pozicija Hrvata bude marginalizirana?
PULJIĆ: Nisam ja to ocijenio nego iščitao iz dokumenata koje su spremili za taj susret. Teško je vidjeti rješenje kada se s jačima i onima koji su zavrli da se ozakone ratne posljedice, kao etničko čišćenje i dijeljenje BiH, razgovara u rukavicama, a slabije niti uzimaju u obzir da postoje. Davno je narod rekao: "Teško je sirotinji sitno samljeti." Neka rješavaju kako hoće, ali da nas Hrvate žive ne pokopaju, nego da vode računa o nama. Tu smo i tu želimo opstati, biti i prepoznatljivi i uključiti se u jednakopravnost života i suživota.
NN: Smatrate li da bi formiranje trećeg entiteta bilo jedino ispravno rješenje za Hrvate u BiH i zbog čega?
PULJIĆ: Moje smatranje ništa ne doprinosi, nego samo može dati materijala da novinarska pera imaju što kritizirati kako se politikom bavim. Neka se riješi pravedno i jednakopravno, tako da se svaki narod osjeća slobodno i sigurno u ovoj BiH kao u svojoj kući.
NN: Pozvali ste lidere u Hrvatskoj da se ne stide svog naroda u BiH. Šta bi Hrvatska, kao potpisnica Dejtonskog sporazuma, trebalo da uradi s ciljem poboljšanja položaja Hrvata u BiH?
PULJIĆ: Nisam prozvao ni pozvao lidere nego cijelu Hrvatsku da ne stvara kompleks manje vrijednosti kod Hrvata iz BiH svojim napisima kako bi Hrvatska bolje prosperirala da nije nas na političkoj sceni. Počeli su neki tako podrugljivo dobacivati, kao što doživljavamo u nekim gradovima gdje smo manjina u BiH. Hrvatska bi mogla i trebalo bi da više lobira da se čelnici u EU i u SAD ozbiljnije pozabave stvaranjem jednakopravnosti u BiH. Ništa više ne tražimo nego da budemo jednakopravni i suvereni politički subjekt kao i druga dva naroda.
NN: Znači li to da su se vlasti u Hrvatskoj do sada stidjele Hrvata u BiH?
PULJIĆ: Ovdje je više naglasak na novinare, koji nas svojim natpisima prikazuju kao da smo svi ili kriminalci ili teret Hrvatskoj, koja bi bolje živjela da nije nas. Ovdje je ozbiljno pitanje kako se piše i govori o nama u javnosti kroz medije. Koliko ste vidjeli pozitivnih natpisa potpore za povratak i opstanaka Hrvata, posebno u Republici Srpskoj? Čim se nešto negativno dogodi, odmah svi mediji to pišu kako bi se pokazalo da smo ludi što smo ostali na svojoj grudi ili što se hoćemo vratiti.
NN: Kako komentirate neslogu između najvećih političkih partija u BiH s hrvatskim predznakom?
PULJIĆ: O tome sam toliko puta s tugom govorio. Ne smeta mi političko razilaženje, ali mi smeta kada mi postajemo žrtve njihovih interesa. Oni će se smijeniti, a meni je s narodom ostati i slušati i gledati muku ovog naroda u neriješenim pitanjima.
NN: Kakav je međureligijski odnos u BiH, oslikava li on političku situaciju?
PULJIĆ: Kada bi se našao pravedan put uspostave države i jednakih prava, međureligijski dijalog bi bio mnogo plodniji. Budući da nemamo iste stavove o rješenju političkih i drugih prava, onda nije lako naći put dijaloga koji bi bio plodniji i istinski hod na putu općeg dobra. Kako definirati opće dobro ako se gleda da moj narod mora biti prvi?
Nisu krive sve nacionalne stranke
NN: Uticaj crkava i vjerskih zajednica na bh. stanovništvo je veliki. Zbog čega one nisu više angažirane na smanjenju međunacionalnih i međuvjerskih tenzija?
PULJIĆ: Mislim da pretjerujete jer izjednačujete utjecaj. Nemamo jednak utjecaj, ali mi je i drago da nemamo jednak utjecaj jer onda ne nosim odgovornost. Nemam mogućnosti utjecati na javnost u toj mjeri, kako to vi novinari naglašavate. Također pretjerujete da su nacionalne stranke sve krive. Potrebno je stvoriti jednaka prava, tada nacionalne stranke neće imati toliku mogućnost manipulacije. U javnosti treba istinski stvarati klimu jednakih prava. Treba tako uspostaviti pravedni zakonski sustav, gdje smo svi jednaki pred zakonom, posebno kada je u pitanju zaposlenje, školstvo.