BANJALUKA - Ministar pravde Republike Srpske Anton Kasipović izjavio je Srni da osporavanja protokola potpisanog u Briselu u okviru strukturalnog dijaloga pokazuju da postoji vidljiv strah da se o nečemu može dogovoriti, a prije svega u interesu građana i naroda u BiH.
On je napomenuo da su, iz različitih razloga i sa različitom motivacijom, počela osporavanja protokola koji su u Briselu potpisali ministri pravde u BiH i predsjednik pravosudne komisije Brčko distrikta, a koji je predmet unutrašnjeg dogovora u BiH.“Ali, postoji nešto što je zajednički nazivnik. Čini mi se da postoji vidljiv strah da se o nečemu, ustvari, možemo dogovoriti, a prije svega u interesu građana i naroda u BiH”, rekao je ministar Kasipović, komentarišući osporavanja potpisanog protokola.
On pojašnjava da se iz centrala stranaka u Sarajevu osporava ministrima pravde da uopšte pregovaraju i potpisuju protokole.
“Iz pravosudnih institucija u Sarajevu se negoduje zbog toga što ministri pravde rade svoj posao i pokušavaju u okviru strukturalnog dijaloga dati doprinos reformi pravosuđa u BiH”, kaže Kasipović.
On navodi da pojedini lideri stranaka iz Banjaluke govore o “drugostepenom sudu” i osporavaju rješenje za koje se zalaže Republika Srpska.
“Ali, zaboravlja se, prije svega, činjenica da mi i sad imamo drugi stepen. Dakle, postoji Apelaciono vijeće u okviru Suda BiH”, napomenuo je Kasipović.
U vezi sa radom na osnovu proširene djelatnosti, Kasipović je podsjetio da je Visoki sudski i tužilački savjet /VSTS/, praveći dokument “Analitičko mišljenje o primjeni proširene krivične nadležnosti”, naveo da se “primjećuje da Sud BiH u većini takvih predmeta svoju proširenu nadležnost obrazlaže vrlo uopšteno, nedosljedno i bez konkretizacije, prosto je podvodeći bez bližeg obrazloženja pod kriterijume iz člana 7 stav 2 Zakona, a u značajnom broju slučajeva obrazlaganje je čak i izostajalo”.
“Dakle, da li se neko ko se protivi rješenjima za koja se izborila Republika Srpska u Briselu ustvari priklanja ovakvom radu Suda BiH? Prije svega, napominjem činjenicu da rješenje koje predlaže Republika Srpska ide u pravcu da se ukine proširena nadležnost Suda BiH”, naglasio je Kasipović.
Kasipović je napomenuo da on ni u jednom trenutku nije rekao da je to završen posao, te da predstoji veliki rad i da je neophodna dodatna argumentacija, ali da se polazi od činjenice koju su utvrdili svi meritorni faktori – da sadašnja situacija jednostavno nije dobra.
“Takođe, želim bez uvijanja reći da bismo eventualnim uspostavljanjem višeg suda BiH bili u prilici da utičemo na kvalitetan način u stvaranju uslova, prije svega, zakonskih, za jedan kvalitetniji rad u svemu tome i naravno tada više ne bi bilo potrebe da se razgovara o vrhovnom sudu BiH”, kaže Kasipović.
On poručuje da je neophodno dati pravu i potpunu šansu nastavku strukturalnog dijaloga, raspravi na ekspertskom nivou i stalnom dokazivanju stavova koje je Vlada Republike Srpske zastupala i u Briselu, a koji su u potpunom skladu sa zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske.