SARAJEVO - Parlament BiH nema odgovarajuću ulogu u donošenju budžeta BiH i kontroli trošenja budžetskih sredstava, ocijenjeno je juče na sjednici Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma bh. parlamenta.
Državni revizori dobili su packu od članova Komisije, koji su ih upozorili da moraju biti realniji i oštriji kad rade revizorske izvještaje, posebno za nekoliko državnih institucija koje konstantno prave iste greške.
Komisija je revizorima zamjerila i što u njihovim izvještajima ne postoji kvalifikacija "negativan". Državni ured za reviziju tako je s rezervom ocijenio i budžet institucija BiH i međunarodne obaveze za 2015. godinu, iako tvrde da je od 70 preporuka revizora realizovano samo njih 10.
Revizorskim izvještajem ustanovljeno je, takođe, da se budžet ne donosi na vrijeme, čime se krši zakon, da u svim bh. institucijama još nije ustanovljena funkcionalna interna revizija, a neriješeno je i pitanje državne imovine. U evidenciji Ministarstva finansija i trezora BiH stoji da je na osnovu sudskih sporova koje je BiH izgubila zaključno sa 31. decembrom 2015. isplaćena 8,3 miliona KM, što je uvećanje za 153 posto. Među predmetima ističe se parnica tužitelja "Hit Hod" Laktaši protiv UIO, radi naknade štete za oduzetu akciznu robu. Nakon drugostepene odluke suda, tužitelju je u decembru prošle godine isplaćeno skoro 1,6 miliona KM na temelju glavnog duga, te skoro 1,5 miliona KM temeljem kamata. Aleksandra Pandurević, član Komisije, ističe da je vrijednost te robe 2008. godine, kada je oduzeta, bila 120.000 KM, te da je porazno da je zbog loše komunikacije između UIO BiH i Pravobranilaštva BiH država izgubila blizu 3,2 miliona KM.
Revizori su evidentirali i da javne nabavke često rezultiraju sudskim sporovima. Problemi su i u realizaciji višegodišnjih kapitalnih projekata.
Kada je riječ o ulozi parlamenta u donošenju budžeta i kontroli trošenja sredstava, Salko Sokolović, zamjenik predsjedavajućeg Komisije, kaže da su uloge zamijenjene pa Vijeće ministara upravlja parlamentom, a ne obrnuto.
"Vijeće ministara BiH svake godine radi isto, kasni sa donošenjem prijedloga budžeta, pa onda on mora da ide po hitnom postupku, tako da nema vremena da se nešto mijenja", rekao je Sokolović.
S njim se složila i koleginica Dušanka Majkić, koja je istakla da je parlament BiH jedini koji samo usvaja budžet, a da se sve ostalo, uključujući planiranje trošenja i prestrukturisanje budžetskih sredstava, odvija mimo njega.
"Šta se dešava s budžetom kad se usvoji u parlamentu, to niko ne zna", upozorila je Majkićeva ocijenivši da Parlamentarna skupština treba da ima uvid i kontrolu u raspoređivanje budžetskih sredstava.
Prema njenim riječima, potrebno je posebno analizirati stavke rashoda, materijalnih troškova i kapitalnih izdataka.
"Kapitalni izdaci najbolnija su tačka i problem koji se ponavlja iz godine u godinu. Od planiranih 189 miliona KM u 2015. godini izvršeno je tek 23,5 odsto", navela je Majkićeva, konstatujući da nema načina kako popraviti ovo stanje i sankcionisati odgovorne.
Ona je ukazala i na problem trošenja tekućih grantova te direktnih transfera.
Majkićeva je naglasila i da iz godine u godinu u BiH raste broj preporuka Kancelarije za reviziju institucija, a s njima i finansijska nedisciplina.
"Nivo realizacije finansijskih preporuka kreće se između 50 i 60 odsto, dok je u zemljama koje drže do toga stepen realizacije i 90 odsto", istakla je ona.
Damir Bećirović, član Komisije, ocijenio je da Predsjedništvo i parlament imaju samo fiktivnu ulogu u usvajanju budžeta i da se potrošnja odvija mimo njih.
"Izvještaji revizije samo su predstava za javnost jer ne postoje sankcije za odgovorne rukovodioce", dodao je Bećirović te se založio za pooštravanje zakona koji se tiču odgovornosti političara za trošenje javnih sredstava.