Goran Kljajčin, direktor Fonda zdravstvenog osiguranja RS, ocijenio je da su uslovi liječenja u bolnicama u Republici Srpskoj vidno poboljšani, ali da za potpuno vraćanje povjerenja građana u zdravstveni sistem ima još puno posla. Kao jedan od najvećih problema u zdravstvu RS istakao je dostupnost zdravstvene zaštite svim građanima.
"Učinićemo sve da zdravstvenu zaštitu maksimalno približimo građanima i vjerujem da ćemo u tome uspjeti", naglasio je Kljajčin. On je najavio da će od naredne godine građani moći birati ne samo ljekara, već i ustanovu u kojoj će se liječiti.
"Naš cilj je da zdravstvena knjižica bude dokument koji jednako vrijedi na cijelom prostoru RS", kazao je Kljajčin.
NN: Da li su mjere Fonda, kažnjavanja bolnica u kojima su loši uslovi liječenja, kao i mjere stimulacija, dale rezultate?
KLJAJČIN: Aktivnost praćenja uslova liječenja u bolnicama i ispitivanje zadovoljstva pacijenata javno smo promovisali početkom marta ove godine. Sa zadovoljstvom ističem da su sve bolnice razumjele osnovni cilj ove aktivnosti i da su uložile maksimalan napor da poboljšaju uslove liječenja i boravka pacijenata. Prema podacima ispitivanja koje je izvršeno krajem maja, sve bolnice su imale prosječnu ocjenu veću od četiri, a dvije su ocijenjene ocjenom pet, bolnice u Foči i Gradišci/Bosanskoj Gradišci. Postojeće uslove koje bolnice pružaju našim osiguranicima ocijenio bih vidno boljim, ali tek smo na početku procesa koji treba da doprinese vraćanju povjerenja građana u zdravstveni sistem.
NN: Vaši radnici su prisutni u bolnicama i u svakodnevnim kontaktima su sa pacijentima. Na šta se pacijenti najčešće žale?
KLJAJČIN: Radnici našeg sektora za kontrolu svakodnevno su prisutni, ne samo u bolnicama, već i u domovima zdravlja. Najčešće primjedbe se odnose na dostupnost zdravstvene zaštite i to u opštinama koje nemaju bolnice. Zbog postojeće podjele djelatnosti po referalnim nivoima, većinu usluga konsultativno - specijalističke zaštite i laboratorijske dijagnostike, građani tih opština mogu da dobiju uz ovjerenu knjižicu samo u bolnicama, a ako ih koriste u domovima zdravlja gdje su honorarno angažovani specijalisti iz bolnica, onda te usluge plaćaju u punom iznosu kao da nisu osigurani. Kako su pojedine opštine udaljene od bolnice i po nekoliko stotina kilometara, građani se odlučuju na plaćanje usluga koje je Fond već platio bolnicama. Ovo je veliki problem, kojim je narušen jedan od osnovnih principa na kome se zasniva naš zdravstveni sistem - jednakost kod korišćenja zdravstvene zaštite.
NN: Na koji način će ovaj problem biti riješen?
KLJAJČIN: Nedavno smo završili analizu kojom smo snimili konkretne probleme u svakoj opštini. Nažalost, analiza je pokazala brojne probleme. Analiza stanja je prvi korak, a sada slijedi konkretna aktivnost. Krenućemo prvo od primarne zdravstvene zaštite, odnosno od porodične medicine i to u Banjaluci, gdje je analiza pokazala da ima problema sa dostupnošću zdravstvene zaštite, posebno laboratorijske dijagnostike, na koju se čeka i po sedam dana.
Za rješavanje problema dostupnosti zdravstvene zaštite ne treba da "izmišljamo toplu vodu". U nekadašnjoj Jugoslaviji specijalisti su dolazili u dom zdravlja, ali taj pregled osiguranici nisu plaćali. Suština mjera koje namjeravamo da preduzmemo je da administrativno uređenje odnosa između domova zdravlja i bolnica i načina plaćanja ne smije da utiče na dostupnost zdravstvene zaštite i na jednakost građana kod njenog korišćenja. Učinićemo sve da zdravstvenu zaštitu maksimalno približimo građanima i vjerujem da ćemo u tome uspjeti.
NN: Da li ste kaznili neke zdravstvene ustanove zbog kršenja prava osiguranika i koje su to ustanove?
KLJAJČIN: Naše opredjeljenje nisu kazne, već partnerski odnos. Nažalost, postoje situacije kada su kazne neizbježne, kao npr. kada osiguranicima naplaćuju participaciju za usluge koje Fond finansira u punom iznosu. Nedavno je našom kontrolom utvrđeno da su u jednom domu zdravlja osiguranicima starijim od 65 godina naplaćivali participaciju za zubnu protezu u iznosu od 120 KM. Naložio sam da se osiguranicima uputi izvinjenje i da im se vrati novac. Domu zdravlja će biti izrečena kazna predviđena ugovorom.
NN: Bilo je govora da će pacijenti imati mogućnost izbora ljekara i u bolnicama, a ne samo u domu zdravlja. Kada će to zaživjeti?
KLJAJČIN: To će biti moguće već naredne godine. Tu mogućnost će dati novi zakon o zdravstvenoj zaštiti koji je u pripremi i ne samo mogućnost izbora ljekara, već i izbora zdravstvene ustanove. To će biti veliki reformski iskorak. Pretjeralo se s "vezivanjem" pacijenta za granice opštine. Osnovno pravo svakog građanina je da bira kome će povjeriti svoje liječenje. Za nas u Fondu ova promjena će zahtijevati mnogo rada i potpunu prekompoziciju dosadašnjeg načina ugovaranja zdravstvene zaštite, ali smo spremni da se suočimo s ovim izazovom. Naš je cilj da zdravstvena knjižica bude dokument koji jednako vrijedi na cijelom prostoru RS i nemamo namjere da od njega odustanemo.