SARAJEVO - Mada je do sada raskinuto ili je pokrenut postupak za raskid 89 kupoprodajnih ugovora u Federaciji BiH, rijetko su naplaćivane kazne od kupaca za neizvršavanje ugovornih obaveza.
U agencijama za privatizaciju napominju da je loša naplata takozvanih penala jer dugo traju sudski procesi u kojima se od kupca traži naknada štete za neulaganje i nezapošljavanje.
Kažu i da su rijetko aktivirane bankovne garancije koje se traže od kupca kao garant da će ispuniti obaveze. Dodaju da te garancije nisu ugrađivane u kupoprodajne ugovore od početka procesa velike privatizacije 2000. godine, već kasnije, a do tada su u ugovorima bili predviđeni penali.
"Bilo bi bolje da su bankovne garancije otpočetka u ugovorima, ali bi to značilo manji broj privatiziranih preduzeća. Od kada su uvedene malo ih je primjenjivano, a bilo je osnova", tvrdi Željko Radoš, direktor Agencije za privatizaciju Srednjebosanskog kantona.
Kaže da su u ovom kantonu pokrenuta dva postupka za raskid ugovora, ali je riječ o ugovorima od prije 2005. godine, kada još nije bila uvedena praksa traženja bankovnih garancija.
"Za te ugovore su podnesene tužbe za naplatu štete. To je još na sudu. Za neprijem novih djelatnika penali su 5.000 KM po svakom djelatniku koji nije uposlen, a za totalno kašnjenje investicija kazna je pet odsto od vrijednosti investicije. Od 2005. godine uzimamo bankovne garancije i to do 35 odsto od vrijednosti ukupnih investicija", dodao je Radoš.
Posljednji slučaj neaktiviranja garancija vrijednih oko 18,5 miliona KM bio je sarajevski "Energopetrol", a to je bio jedan od razloga što je Finansijska policija FBiH podnijela krivične prijave.
Radoš smatra da je slučaj "Energopetrola" očito bio propust. Napomenuo je da samo aktiviranje garancije znači da kupac nije ispunio obaveze, te stoga znači i raskid ugovora. Međutim, u Agenciji za privatizaciju FBiH (APF) tvrde da se ne može ići na raskid ako se aktivira bankovna garancija.
Kažu i da je APF počela s aktiviranjem jedne garancije vrijedne oko dva miliona KM, i to za Fabriku duhana Mostar, ali su od toga odustali s obzirom na to da je sa kupcem sporazumno raskinut ugovor. Kao jedan od razloga za neaktiviranje garancija navode to što ona važi godinu dana, a obično se rokovi za ulaganje prolongiraju.
"Ti instrumenti su se tek počeli aktivnije primjenjivati. Kada je riječ o penalima, imali smo nekoliko kazni zbog kašnjenja ispunjenja obaveza", tvrde u Agenciji za privatizaciju FBiH i ističu da sredstva od naplate garancija i penala idu prodavcu, odnosno agencijama. Napominju i da su dobili dosta krivičnih prijava zbog bankovnih garancija. Jedan od primjera je i firma "Borac" Uskoplje/Gornji Vakuf.
Nazmija Pipić, direktor Agencije za privatizaciju Kantona Sarajevo, istakao je da su do sada naplatili dvije bankovne garancije i to milion KM za "Holiday Inn" za koji je pokrenut raskid ugovora, te 105.000 KM za "Bosnaplod". Ova agencija ima pet raskinutih i 12 pokrenutih postupaka za raskid ugovora.
"Do 2003. godine nismo ni imali bankovne garancije kao klauzulu u ugovoru. Imali smo penale, ali se oni naplaćuju tek kada dobijemo presudu o raskidu kupoprodajnog ugovora", kaže Pipić, ističući da vode neke sporove za nadoknadu štete, ali da procedure predugo traju.