Potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo tvrdi da BiH nikada neće biti centralizovana i da ona ostaje dejtonska sve dok se konstitutivni narodi ne dogovore o drugačijem ustavnom uređenju zemlje.
Kebo je jedan od rijetkih političara u BiH koji se usprotivio povećanju plata poslanicima i državnim službenicima u organima vlasti, zbog čega je, kaže, naišao na oštru osudu svojih kolega.
On smatra da će se odluka o povećanju plata političarima na izborima vratiti kao bumerang.
"Nije primjereno povećavati plate i naknade u organima vlasti BiH sa stanovišta morala, etičnosti i brige za građane jer veliki broj njih ne prima redovno ni svoje minimalne lične dohotke", kazao je Kebo.
NN: Kako vidite buduće ustavno uređenje BiH s obzirom na to da su ustavne promjene pitanje broj jedan koje se sada nalazi pred bh. političarima?
KEBO: Ustavne promjene treba da budu rezultat dogovora sva tri naroda, a ne nametanja rješnja bilo kome. Potrebno je uskladiti interese sva tri naroda i svako treba da dobije minimum koji je njihov nacionalni interes. Jedno je sigurno - BiH nikada neće biti centralizovana. To je jednostavno nemoguće jer i FBiH ne može biti centralizovana. Tuzla hoće svoje mjesto u kulturnom, privrednom, naučnom životu, a to hoće i Zenica, Mostar, ali i Banjaluka, Bijeljina...
BiH je po samoj svojoj konstituciji decentralizovana država, a unutrašnje uređenje se ne može mijenjati na silu, bez dogovora svih naroda. Ostaju dejtonska rješenja sve do onog momenta dok se ne dogovore tri naroda da je potrebno vršiti promjene koje su izraz potrebe za efikasnom vlašću. Međutim, neke stvari trajaće duže nego što se očekuje jer postoji proces ulaska u EU i pred BiH je dugi niz pregovora. BiH je mnogo izgubila odbacivanjem aprilskog paketa i trebaće vremena da se stvore uvjeti za iskren i otvoren razgovor s povjerenjem predstavnika sva tri konstitutivna naroda o tome kako BiH treba da izgleda. Do tada BiH je dejtonska. U ovoj godini se neće moći voditi razgovori o ustavnim promjenama bez obzira na zahtjeve stranih i domaćih zvaničnika. Nema uvjeta za ulazak u proces dogovora o ustavnim promjenama. Pred nama su ljetni odmori, potom predizborna aktivnost za lokalne izbore, pa izbori, a za ozbiljan posao kao što su ustavne promjene treba ozbiljna politička atmosfera koje nema.
NN: Vi ste jedan od rijetkih političara koji se usprotivio povećanju plata u državnim organima, zbog čega ste naišli i na osudu svojih kolega.
KEBO: Povećanje plata je moralno, a ne ekonomsko pitanje i neprimjereno je zbog činjenice da je produktivnost državnih organa na vrlo niskom nivou u odnosu na bivše Vijeće ministra BiH i parlament BiH. Nije vrijeme da se plate povećavaju i za to ne postoji nijedan objektivan razlog. U atmosferi beznađa ta odluka nije dobra i logično da to izaziva emocije i iritira građane BiH. Povećanje plata je izazvalo moju jasnu reakciju, zbog koje sam imao brojne razgovore sa svojim kolegama koji su to osudili i nisu se slagali s tom mojom ocjenom, ali je to njihov problem, a moje pravo je da javno iskažem svoje mišljenje. Nije više pitanje da li su poslanici zaradili te plate ili ne i to će najbolje ocijeniti birači, ali na svakom koraku u BiH vidim ljude koji teško žive i o povećanju plata imaju krajnje negativno mišljenje. Nije dobro razgovarati o povećanjima naknada u državnim organima u BiH, koja prolazi kroz političku i ekonomsku krizu, a veliki dio njenih građana teško živi, počevši od penzionera, pa do svih ratnih i neratnih kategorija stanovništva, koje jedva sastavljaju kraj s krajem. Država nikako da sistematski riješi pitanja socijalno ugroženih kategorija, koje očekuju da se stvore uslovi za redovnu isplatu za život dostojan čovjeka.
NN: Da li se odluka o povećanju plata na izborima političarima može vratiti kao bumerang s obzirom na niska primanja stanovnika BiH, nizak standard građana, nezaposlenost....?
KEBO: Političari nakon ovakve odluke u siromašnoj zemlji kao što je BiH mogu očekivati da će im se ona vratiti kao bumerang. Isto će proći i oni političari koji su podržali odluku, pa je povukli i sada se skrivaju iza tog da je nisu donijeli nakon reakcija javnosti. Birači imaju pravo da iskažu svoj stav na izborima o produženju ili oduzimanju mandata i to će, uvjeren sam, i pokazati na izborima. To se desilo i 2002. kada su povećane plate i oni koji su donijeli takvu odluku bili su kažnjeni gubitkom povjerenja birača.
Mislim da će doći vrijeme kada će se moći razgovarati o toj temi, ali ovog puta to je naprosto pogrešno izabran politički proces, u pogrešno vrijeme s efektima koji umanjuju ugled institucija koje oni predstavljaju, a to su najviši organi vlasti. BiH će, ulaskom u evroatlantske organizacije, doživjeti politički, ali i ekonomski i privredni napredak, koji će omogućiti građanima da pristojno žive od svog rada i tada niko neće imati ništa protiv da i državni organi vlasti povećavaju svoje naknade. Brzopletost u donošenju ove odluke je činjenica da je efekat rada državnih organa minoran u odnosu na potrebe, a to nije dobro.
Najviše novca za povratak
NN: Šta ćete preduzeti na popravljanju teškog stanja u povratničkim mjestima u FBiH, gdje u 70 naselja, u koja se vratilo svega oko 15.000 Srba, nema čak ni struje?
KEBO: Veliki dio svojih aktivnosti posvećujem obilasku tih mjesta u oba entiteta jer je položaj svih povratnika sličan. Mora se staviti tačka na to pitanje i tim ljudima je potrebno obezbijediti minimum uvjeta za 21. stoljeće, a to su zaposlenje, struja, voda, putevi, škola... U FBiH ova godina je jedna od onih u kojima će najviše novca biti izdvojeno na povratak i očigledno da će se to odraziti na standard onih koji žive u povratničkim naseljima. Važnije od standarda je zapošljavanje tih ljudi u javnim službama, općinama, što će doprinijeti njihovoj bržoj integraciji u mjestima u koja su se vratili, u kojima su rođeni, da ostanu tu i žive dostojanstveno. Nezaposlen čovjek je nesretan. Ne možete graditi državu bez čovjeka koji ne radi. Treba vratiti dostojanstvo čovjeku, građaninu.