HAG - Svjedok odbrane, profesor Nenad Kecmanović, rekao je danas u Haškom tribunalu da je politika nekadašnjeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića bila politika pregovora i da se on zalagao za rješenje sukoba u BiH mirnim putem.
Kecmanović, koji je bio lider Saveza reformskih snaga Jugoslavije za BiH, rekao je da je jedan od glavnih uzroka početka rata bilo preglasavanje srpskih poslanika u skupštini BiH.
"Od kraja 1991. do marta 1992. godine situacija u cijeloj zemlji, a naročito u Sarajevu, bila je veoma napeta i nasilje se širilo. Napadi su uglavnom sprovođeni protiv srpskog stanovništva, naročito protiv porodica oficira JNA", navodi se u izjavi svjedoka, čiji je sažetak u sudnici pročitao Karadžić.
Kecmanović je rekao da se srpska strana zalagala da se građanima Sarajeva, koji to žele, omogući da napuste grad i da je tu incijativu podržao Karadžić.
"Srpska strana je svima garantovala bezbjedan prelazak teritorije pod njenom kontrolom, ali je u maju 1992. godine i naročito kasnije postalo skoro nemoguće napustiti Sarajevo", rekao je Kecmanović.
On je naveo da je u tom periodu postojala ratna propaganda u kojoj su muslimani bili nedužni, a za počinjenje zločina optuživana je samo srpska vojska.
Kecmanović je rekao da je Stranka demokratske akcije /SDA/, koja je bila osnovana kao vjersko-nacionalistička, poslije razgovora njenog lidera Alije Izetbegovića sa američkim ambasadorom Vorenom Cimermanom "odjednom počela da se zalaže sa građansku BiH".
"Da su htjeli građansku BiH, oni bi glasali sa moju stranku ili za stranku Nijaza Durakovića, koja je bila višenacionalna", rekao je Kecmanović i dodao da je bilo i brojih drugih muslimanskih stranaka koje su zagovarale sporazum sa Srbima i Hrvatima i za ostanak BiH u Jugoslaviji.
On je naveo da je na spremnost Izetbegovića na kompromise uticalo očekivanje da će stvar u BiH biti razriješena intervencijom NATO pakta.
Pravi cilj SDA, istakao je Kecmanović, bila je unitarna BiH, koja bi omogućila dominaciju Bošnjaka.
"Zalaganje za građansku BiH trebalo je da kamuflira tu stratešku promjenu", rekao je Kecmanović.
On je naglasio da je Izetbegović bio sklon da mijenja mišljenje i da je bio "ugodan za neobavezne razgovore, ali ne i za dogovore".
"Izetbegović je sam za sebe rekao da prije podne misli jedno, a popodne drugo i zbog toga je često kritikovan da nema stav i da je neodlučan", rekao je Kecmanović.
Odgovarajući na konstataciju zastupnika odbrane Hildegard Uerc-Reclaf da je u Banjaluci, Foči i Prijedoru počinjeno etničko čišnjeće nesrpskog stanovništva, Kecmanović je rekao da je etničkog čišćenja bilo na sve tri strane.
Kecmanović je rekao da nije znao za, kako tvrdi tužilaštvo, šest strateških ciljeva Srba, od koji je prvi bio "razdvajanje srpskog od druga dva naroda".
Na konstataciju tužioca da je sudsko vijeće čulo dokaze da taj strateški cilj, kako je Karadžić objasnio na sjednici skupštine 12. maja 1992. godine, znači razdvajanje od neprijatelja, Kecmanović je rekao nije čuo Karadžića da to govori.
"Mislim da se samo u kontekstu političke konfrontacije može govoriti o neprijateljstvima", rekao je Kecmanović i dodao da mu je nepojmljivo cijeli narod smatrati neprijateljskim.
On je naveo da su Srbi u Sarajevu bili u istoj opasnosti kao druga dva naroda, te da je i sam strahovao od granata u gradu.
Za pljačku u Sarajevu optužio je pripadnike "zelenih beretki" i Patriotske lige, obrazloživši da to nije mogla da uradi strana spolja.
"Grad je bio opljačkan, a izlozi porazbijani. To su sve učinile unutrašnje snage. To nisu učinili Srbi, sigurno", istakao je Kecmanović.
Govoreći o razlozima ulaska u Predsjedništvo BiH, nakon što su ga napustili Biljana Plavšić i Nikola Koljević, Kecmanović je to obrazložio željom da tamo budu predstavljeni Srbi van Republike Srpske.
"Smatrao sam da je izlaz Plavšićeve i Koljevića iz Predsjedništva greška i da onda Mirko Pejanović i ja treba da budemo u Predsjedništvu. Postavio sam uslov da se odluke donose konsenzusom, ali se to nije desilo", rekao je Kecmanović.
On ističe da je bošnjačka većina radila mimo Predsjedništva i sa dnevnog reda je skidala prijedloge za koje je on najavljivao da bi uložio veto.
Suđenje Karadžiću nastavlja se u utorak, 4. juna.