BANJALUKA - Organizatori protesta u Federaciji BiH žele da na ulici sruše vlast koja ima izborni legitimitet i dovedu garnituru koja bi bila po mjeri spoljnih scenarista i režisera, upozorava politikolog Nenad Kecmanović.
Kecmanović u intervjuu Srni ističe da je propao pokušaj da se neredi "preliju" u Republiku Srpsku i hrvatske dijelove Federacije.
Scenario je uvijek isti - ekipa mladih ljudi iz nevladinog sektora pokrene bunt, a povod treba da bude nepolitički da bi privukao što veći broj ljudi, bez obzira na nacionalne, socijalne, stranačke, generacijske i druge podjele.
Ono što je u Beogradu 2000. godine bio "Otpor", kasnije u Ukrajini – "Pora", to je sada u Federaciji BiH - "Udar", pojašnjava Kecmanović.
On ističe da se, prema tom scenariju, protest izvodi u prijestonici sa milionskim stanovništvom, međutim, jednonacionalno Sarajevo više od pola populacije BiH ne doživljava tako i zato nije "upalio" ni prošlogodišnji pokušaj da se protest povdom JMBG proširi na Republiku Srpsku i hrvatske kantone.
Zato se sada pokušalo na više kantonalnih centara istovremeno - u Tuzli, Zenici, Mostaru i Sarajevu, ali je opet sve ostalo u granicama bošnjačkog dijela Federacije BiH. Nagli, istovremeni prekid u svim žarištima ukazuje samo na to da je sve koordinisano, precizira Kecmanović.
On ističe da je najveća greška onih koji su organizovali proteste - očekivanje da se nemiri preliju u Republiku Srpsku, odnosno da socijalno-klasno jedinstvo nadvlada etničko-entitetsku podijeljenost i napominje da je sličnih pokušaja bilo i ranije, te da ekonomija zaista uživa primat, ali samo pod uslovom da se ljudi osjećaju bezbjedno.
"Sve dok se Republici Srpskoj iz Sarajeva, Vašingtona i Brisela bude prijetilo ukidanjem, daljim otimanjem nadležnosti, centralizacijom, ustavnom reformom, revizijom Aneksa 4, 'duhom Dejtona'... ništa se odande neće 'preliti' u Srpsku", ocjenjuje profesor Kecmanović.
On kao primjer političke pozadine navodi reisa Husniju Kavazovića koji, usred protesta, za medije kaže da su "za sve probleme krivi tvorci ustavnopravnog ustrojstva BiH". "Udar" na svom sajtu objavljuje da je "jedino rješenje povratak na ustav iz 1992", a demonstranti nose parolu "Ovdje smo već pravili ZAVNOBiH - pa ćemo ponovo!".
Fahrudin Radončić, kao vodeći bošnjački tajkun, bezrezervno podržava siromašne, a kao ministar bezbjednosti BiH čeka da izgore dva sprata u zgradi Predsjedništva BiH da bi policija prešla u akciju?! Očigledno je strpljivo čekao da kompanjoni socijalni bunt preusmjere na nacionalno-politički teren, naglašava Kecmanović.
Profesor Kecmanović upozorava da je sve moglo da bude i gore da je okupljanje dostiglo kritičnu masu - da je nekoliko desetina hiljada Bošnjaka krenulo na entitetske granice oko Sarajeva, nadomak Tuzle, Zenice i Mostara, sve bi, možda, završilo u građanskom ratu.
Možda sve ovo odgovara posvađanim bošnjačkim koalicionim vlastima, koje trpe dramatičnu krizu povjerenja svojih birača i panično traže izlaz u antagonizaciji za Srpskom i Srbima. A možda i takozvanom međunarodnom faktoru, koji u novim sukobima u BiH traži povod za spoljnu intervenciju i nametanje ustavnog preuređenja. Konačno, centralizaciju BiH hoće i jedni i drugi, navodi Kecmanović.
Prema njegovim riječima, Republika Srpska je i ovog puta pokazala da je bolji i stabilniji dio BiH, dok se Federacija BiH od prošlih izbora, 2010. godine, nalazi u haosu bezvlašća, koje tri i po godine proizvodi Zlatko Lagumdžija uz svesrdnu podršku visokog predstavnika Valentina Incka i bivšeg ambasadora SAD u BiH Patrika Muna.
Kecmanović procjenjuje da Zlatko Lagumdžija nije uspio da izvede projekat kojim bi, postizbornim akrobacijama, najprije izbacio iz igre HDZ, a u drugom koraku i SNSD, pa se sada kao "favorit" nameće Fahrudin Radončić, koji je podržao demonstrante dok nisu pretjerali, a onda ih je odlučno rastjerao suzavcem.
Najveće šanse za novog sarajevskog lidera ima Željko Komšić, koji postaje idol osiromašenih masa, pa spolja računaju da bi mogao sve da ih okupi, bez obzira na naciju i entitet. Moguć je čak i bizarni savez Fahrudina Radončića i Željka Komšića, tajkuna i navodnog komuniste, ukazuje Kecmanović u intervjuu Srni.
Profesor Kecmanović smatra da je poziv prvog potpredsjednika Vlade Srbije Aleksandra Vučića predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku i lideru SDS-a Mladenu Bosiću na sastanak - vrlo efektan potez kojim se Vučić predstavlja kao svesrpski lider iz matice.
"Brine da se nemiri ne prenesu iz Federcije BiH u Srpsku, okuplja vlast i opoziciju iz Banjaluke, pridobija glasove birača porijeklom iz BiH. S druge strane, Dodik dobija podršku vlasti u Srbiji, a Bosić na važnosti", zaključuje Kecmanović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.