BANJALUKA - Unapređenje slobode izražavanja i medijskih sloboda godinama su u vrhu zahtjeva EU za BiH u procesu evropskih integracija, a u BiH još nema zakona o elektronskim medijima, elektronskim komunikacijama i javnom radio-televizijskom sistemu, kao i o transparentnom vlasništvu nad medijima, iako se godinama najavljuju.
O ovim temama, kao i o položaju novinara u BiH, riječi je bilo na javnoj debati u okviru projekta "Reforme za integritet medija i slobodu govora", koju finansiraju EU i Kraljevina Nizozemska, a sprovode Mediacentar Sarajevo, Udruženje "JaBiHEU" i Vijeće za štampu i online medije u BiH.
Kako je istaknuto tokom debate, u nedavno usvojenoj Reformskog agendi takođe se navode iste mjere, uz naglašavanje važnosti ponovne dekriminalizacije klevete. Čeka se i na dodatne mjere koje bi ojačale integritet medija, poput osnivanja fonda za medijski pluralizam i zabrane koncentracije vlasništva u cilju sprečavanja monopola u medijskom sektoru.
Maida Muminović, direktorica Fondacije Mediacentar, u uvodnom izlaganju je istakla da debate poput ove mogu doprinijeti tome da neophodnost reformi zakonskog i institucionalnog okvira koji se tiče medija i slobode izražavanja budu kontinuirano u fokusu javnosti.
"Želimo omogućiti i potaknuti aktivno učešće predstavnika medijske zajednice, ne samo u razgovorima o novim zakonskim rješenjima koja su potrebna, već i u osvrtu na provedbu postojećih zakona", rekla je Muminovićeva.
Sandra Gojković Arbutina, glavna urednica "Nezavisnih novina", govorila je o nepostojanju zakona kojim bi se definisalo ko su mediji i šta su portali, ali i urednička odgovornost i novinarske slobode.
"Svi zakoni koji su doneseni su represivni, kao što je kriminalizacija klevete, ali zakoni koji će olakšati rad medijima neće se ubrzo donijeti. Političarima je cilj da nas bude što manje i da se svi sutra pogasimo, njima je svejedno, jer oni imaju svoje kanale", rekla je Gojković Arbutina.
Osvrnula se i na potrebu organizovanja novinara, ističući kako nije dovoljno da postoji "jedan krug ljudi koji se sastaje, razgovara i brine", jer to slabi poziciju u odnosu i komunikaciji sa vlastima.
Iznoseći podatke o broju incidenata u kojima su meta bili novinari, Igor Ličina iz OSCE je naveo kako su prošle godine evidentirana 42 takva incidenta, što je, u odnosu na 2024. godinu kada ih je bilo 33, značajan porast. U ukupno 11 slučajeva riječ je bila o ograničenju pristupa medijima sjednicama lokalnih skupština, kršenje fizičke sigurnosti novinara zabilježeno je u deset slučajeva, devet puta evidentirano je neprimjereno ponašanje javnih zvaničnika i političara, pet puta su novinari bili uznemiravani, četiri puta ozbiljno uznemiravani, u dva slučaja dogodila se diskriminacija, a u jednom oštećenje imovine.
Danijel Kovačević iz Delegacije EU je govorio o kontakt tačkama u tužilaštvima s ciljem praćenja slučajeva koji obuhvataju novinare.
"Da bi sistem bio zaokružen na najvišem nivou bi državna ministarstva trebalo da preuzmu proces vođenja, jer ne bi posao sa kontakt tačkama trebalo da radimo OSCE ili mi. Deklarativno postoji volja, ali stvari ne idu kako bismo željeli", ocijenio je Kovačević.
Tarik Moćević, koordinator u Mediacentru Sarajevo, istakao je da postoje brojni zakoni u ovoj oblasti koji se ne primjenjuju ili se godinama najavljuju, ali ne usvajaju. Upozorio je da je rekriminalizacija klevete u Republici Srpskoj donijela značajne probleme novinarima, iako nije bilo presuda jer je, kako je rekao, dovela do autocenzure kod novinara.
Advokat Aleksandar Jokić rekao je da najveće prepreke nisu toliko u zakonodavnom okviru, nego u primjeni zakona. Ukazao je i na problem suđenja za klevetu, odnosno SLAPP tužbe, kojima su izloženi novinari, kao i transparentnost vlasništva.
Kada su u pitanju SLAPP tužbe, prenio je kako su oni koji tuže novinare najčešće političari ili oni koji su vezani uz njih, pa je jasno da njima ne odgovara anti-SLAPP regulativa.