BANJALUKA - Bolnice i klinike u RS klima-uređaje uglavnom imaju samo u hitnim službama, najfrekventnijim prostorijama, te sobama s najtežim bolesnicima.
Iako se raznim donatorskim akcijama popravilo stanje kada je u pitanju klimatizacija zdravstvenih ustanova, u bolnicama, domovima zdravlja i u oba klinička centra u RS pacijenti i osoblje se u nastalim vrelim danima suočavaju s nesnosnim vrućinama, koje dodatno pogoršavaju i zdravlje pacijenata.
Teško stanje je i na Psihijatrijskoj klinici Kliničkog centra Banjaluka, koja ima samo tri klima-uređaja.
"Možete samo zamisliti kako je u našim barakama u ovim vrelim danima. Imamo samo tri klime i sve tri smo dobili donacijama. Kuvamo se, a ne treba ni spominjati kako se vrućine odražavaju na naše pacijente i njihovo stanje", kazala je Vesna Dujić, zamjenica načelnice Psihijatrijske klinike.
"Najkritičnija mjesta" u banjalučkom Kliničkom centru su klimatizovana, odnosno većina operacionih sala, intenzivne njege i najfrekventnije prostorije. Ipak, kaže Mirko Stanetić, direktor KC-a, klima nema dovoljno.
"Međutim, njihov broj se više ne može ni povećati. To je najnekvalitetniji način rashlađivanja, nezdrav i neekonomičan. Instalacije ne mogu ni podnijeti više klima-uređaja i predviđena je ugradnja centralne klime", rekao je Stanetić.
Ni Klinički centar Istočno Sarajevo, kao i u Kasindolu i Foči, nema centralnu klimu.
"Nemamo dovoljno klima-uređaja. Zgrade su dosta stare, ne postoji centralna klima, tako da se moraju ugrađivati uređaji u svaku prostoriju pojedinačno. Donacijama smo klimatizovali porodilište, intenzivne njege i sobe s najtežim bolesnicima", rekao je Milan Pejić, direktor KC-a.
Prema riječima Dušice Stanković, portparola banjalučkog Doma zdravlja, ni u ovoj ustanovi nema dovoljno klima-uređaja.
"Klimatizovane su najprioritetnije prostorije, odnosno čekaonice, Hitna služba, laboratorije, ginekološke ambulante, Pedijatrija, Savjetovalište za bebe, Centar za mentalno zdravlje. Što se tiče ambulanti porodične medicine, klime su postavljene u većim gradskim ambulantama, dok ih u prigradskim i seoskim i nema", istakla je Stankovićeva.
Mirko Medan, direktor Doma zdravlja u Bijeljini, kazao je da su klimatizovane prostorije gdje su najveće gužve, Hitna pomoć i gotovo sve ambulante porodične medicine.
"Teško je raditi na visokim temperaturama, ali ne mogu reći da je nemoguće. Klima-uređaja bi svakako trebalo još, ali nemamo mogućnosti da ih nabavimo za sve prostorije. Bilo bi dobro da su laboratorije klimatizovane" naglasio je Medan.
Pacijenti se s tropskim bolničkim danima i noćima bore čestim tuširanjem, hladnim napicima, te tamnim zastorima na prozorima. Poručuju da drugog izbora nemaju, te da moraju izdržati ove, gotovo, nepodnošljive uslove.