BEOGRAD - Dvije decenije od početka rata u Bosni i Hercegovini, u Beogradu je danas predstavljena knjiga o zločinima nad djecom tokom rata u Sarajevu, gdje je - kako su naveli autori - od 1992. do 1995. ubijeno 1.601 dijete.
U knjizi "Zločini nad decom Sarajeva u opsadi" Smaila Čekića, Muhameda Šestanovića, Merise Karović i Zilhe Mastalić - Košute, nalazi se popis 524 mališana koji su stradali, sa fotografijama i kratkim opisom.
"Reč je o naučnoj studiji o jednom od najvećih zločina u Sarajevu krajem 20. veka", kazala je istoričarka Latinka Perović, dodajući da je u Sarajevu izvršeno 115 masovnih ubistava, a da je među 10.615 ubijenih bilo 1.601 dijete.
Po njenim riječima, svaka riječ knjige dotiče i emocije i razum i zahtijeva stav, jer dokumentuje zločine, zbog čega - istakla je - "istorijska laž više ne može biti cementirana kao istorijska istina".
"Okrutne brojke deluju apstraktno dok se u sredini knjige ne dođe do popisa 524 mališana, sa fotografijama i kratkim opisom. Svet snova i nade tada je okrutno, ravnodušno, nemilosrdno ubijen", navela je.
Na promociji, koju je organizovao Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, jedan od autora Smail Čekić je ocijenio da je "opsada Sarajeva" bila "politički projekat koji je jasno uključivao zločin, jer je i podrazumijevao etnički čistu državu".
Po njegovom mišljenju, to je razlog što se u Beogradu danas o tome ćuti i "jedina tema koja tokom izborne kampanje, kada se otvaraju sva važna politička pitanja, neće biti pokrenuta i o kojoj se niko neće izjasniti".
"Mnogi protagonisti opsade Sarajeva su abolirani, slobodno šetaju prostorom bivše Jugoslavije, na državnim su funkcijama, a neki od njih i mirno žive u Beogadu", rekao je Čekić, ne precizirajući na koga misli.
Profesor sarajevskog Filozofskog fakulteta Ismet Dizarević rekao je da knjiga sadrži "empirijske činjenice o zločinu nad djecom tokom u opsade Sarajeva", koja su - kako je rekao - mahom ubijana granatama i snajperima i to "ciljno" - da bi se "umanjio otpor Sarajeva".
Stana Ćišić, majka djevojčice koja je stradala u Sarajevu, ispričala je da je njena kćerka, koja je rođena u Beogradu, imala godinu dana kada je snajperom, po povratku iz šetnje, ranjena na pragu kuće, a ljekari nisu uspjeli da joj spasu život.
"Možete li zamisliti čovjeka koji drži snajper, gleda majku i dijete i puca. Voljela bih da ga vidim, porazgovaram sa njim i pitam zašto nije ubio mene", navela je Ćišićeva i poručila Beogradu da "povjeruje u ono što se dešavalo u Sarajevu, Bosni, Srebrenici..."
Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Sonja Biserko zaključila je da ova knjiga sa potresnim činjenicama o ubistvu djece predstavlja zalagenje za istorijsku pravdu. "Srbija nastavlja sa istom politikom prema Bosni koja i dovela do rata, a o kojem knjiga govori", vjeruje Biserko.