SARAJEVO - Sebija Izetbegović ili Denis Zvizdić (SDA), Fahrudin Radončić (SBB) te Senad Šepić (Narodni nezavisni blok - pokret za Evropu), kako sada stvari stoje, najozbiljniji su potencijalni kandidati za novog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH u utrci za naredne opće izbore.
Najprije iz razloga jer se aktuelni član Predsjedništva Bakir Izetbegović (SDA) po Ustavu više ne može kandidirati te će njegova podrška supruzi Sebiji ili, pak, Zvizdiću definitivno trasirati pravac daljeg političkog djelovanja ove stranke.
Nezavisno od toga, Radončić će, izvjesno, ponovo biti ozbiljan kandidat u utrci za Predsjedništvo budući da sada, kad nema Izetbegovića, on računa na fotelju bošnjačkog člana.
Sam Šepić velika je nepoznanica s aspekta prognoziranja njegove podrške.
Ovaj nekadašnji potpredsjednik SDA pokazao je političku hrabrost i odvažnost samom činjenicom što je mjesecima bio u otvorenoj konfrontaciji sa Izetbegovićem i stranačkim vrhom, kojima je zamjerao urušavanje demokratskih vrijednosti partije, partiokratiju, nepotizam, korupciju i privatiziranje stranke. Uskoro osniva vlastiti politički projekat (u septembru) i tek će predstojeće vrijeme, a i sami izbori, pokazati njegovu pravu snagu.
Ostali potencijalni kandidati, što zvanični što nezvanični, su Sefer Halilović (BPS), Amer Jerlagić (Stranka za BiH), Denis Bećirović (SDP), Mustafa Cerić (bivši reisu-l-ulema), moguće i Emir Suljagić (Građanski savez) itd.
Prema nekim prognozama, moguće je da bude i više od 10 kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva, što samo potvrđuje u kakvom je zapravo stanju bošnjačka politička scena i bošnjačka politika u BiH.
Iznimno je važno, pri tome, naglasiti mogućnost zajedničkog kandidata partija ljevice (prevashodno GS-a, SDP-a i DF-a), od čega će zavisiti i kandidature Bećirovića, odnosno Suljagića. Ukoliko ljevica pronađe zajednički dogovor o jednom kandidatu (najvjerovatnije hrvatskom), njihove kandidature otpadaju.
Kako saznajemo, najbliži jednoj takvoj kandidaturi je mostarski profesor Slavo Kukić, naravno, ukoliko se ljevica dogovori, a on sam pristane.
Kukić bi bio najozbiljniji oponent Draganu Čoviću, lideru HDZ-a.
"Već sam izjavio da je još daleko do izbora da bih razmišljao o mom eventualnom participiranju, pa i za člana Predsjedništva BiH. Ne isključujem takvu mogućnost, ali za sada ne mogu reći da ću se kandidirati. No, ako se kandidiram, već sada sam siguran da ću pobijediti Čovića, i to sa najmanje 100.000 razlike u glasovima", uvjeren je Kukić.
Od svih glavnih bošnjačkih (potencijalnih) kandidata jučer je na naše pozive odgovorio samo Šepić, koji je uvjeren da će doći do velikih promjena.
"Postoji veliki broj ljudi koji me podržava i kandidira za poziciju člana Predsjedništva, zahvaljujem svima na tome. Spreman sam preuzeti odgovornost da zemlju pokrenemo i oslobodimo je dosadašnje loše politike, a zvanično prihvatanje kandidature i prezentaciju politika i tima s kojim bih radio napravićemo kada za to dođe vrijeme", rekao je jučer Šepić.
I Jerlagić je potvrdio da će biti u utrci.
"Objavio sam kandidaturu. Prema Statutu Stranke za BiH, istu je potvrdilo Predsjedništvo i Glavni odbor stranke", rekao je on.
Mnogo toga će, kako smo već zaključili, zavisiti od ljevice. Ukoliko usaglase kandidata, i on bude Hrvat (Kukić), to će, nesumnjivo, izazvati nove političke potrese, budući da takva mogućnost unosi veliki nemir u HDZ i samog Čovića, kojima je jedan od strateških zahtjeva u namjeri da izmijene Izborni zakon to "da Hrvatima niko ne bira predstavnike".
Suljagić za hrvatskog kandidata ljevice
Emir Suljagić kaže kako će osobno raditi na tome da stranke lijevog centra nastupe zajedno i imaju zajedničkog kandidata.
"I ranije sam govorio kako smatram da to treba da bude Hrvat/Hrvatica. Ako se pak dogodi da do toga ne dođe, meni će na prvom mjestu biti interes Građanskog saveza", potvrdio je on.