SARAJEVO - Umjesto da nas ubrzano vode evropskim putem, zahvaljujući konstantnim blokadama i svađama stigli smo u slijepu ulicu. To je, po riječima analitičara, tek jedna u moru grešaka aktuelne vlasti na nivou BiH, koje mora ispraviti nova, čije se formiranje tek očekuje.
Šta novu vlast čeka u mandatu 2026-2030?
- Političke blokade obilježile mandat na isteku
- Evropski put BiH i dalje je u zastoju
- Sagovornici upozoravaju na nedostatak dogovora
- Građani očekuju konkretne rezultate
Veliko je pitanje kada će se uopšte početi održavati sjednice novih saziva Predsjedništva, Savjeta ministara i parlamenta BiH, ali, svakako, nije upitno da moraju raditi i više i bolje.
Šta je najveći problem?
"Mislim da je osnovni problem svih prethodnih saziva na državnom nivou bilo odsustvo bilo kakvog razumevanja za drugu stranu. Dakle, svi su se ukopali u svoje rovove i nisu popuštali ni za milimetar. A BiH je tako uređena da bez dogovora i konsenzusa nema bilo kakvog napretka", kaže za "Nezavisne novine" politički analitičar Velizar Antić.
Prema njegovim riječima, ukoliko misle da svi krenemo naprijed, moraju da počnu da slušaju jedni druge i da rade na dogovoru o ključnim pitanjima i problemima.
"Ako krenu putem kojim su do sada išli, a to su ucenjivanja i blokade, izgubićemo nove četiri godine u kojima su mogla da se reše mnoga otvorena pitanja", poručio je Antić.
Ko je zaboravio narod?
Enes Osmančević, profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, ističe da nema nijednu lijepu riječ ni za ovu vlast, ni za prethodnu.
"Vlast se svela na lično bogaćenje ljudi u vlasti. Oni su na narod potpuno zaboravili, a ako ga se i sjećaju, nije ih ni briga. Nova vlast, ma šta pod tim pojmom podrazumijevali i ma ko došao na pozicije, ne bi trebalo ništa da uradi što je radila prethodna vlast. Ali, to je nemoguće očekivati. Tako da, možemo očekivati da će i nova vlast praviti iste ili slične greške, samo će možda imati nešto malo bolji politički marketing. Imamo primjer Srbije, u kojoj je Vučićeva stranka izgubila vlast zato što su bili bezobzirni. I ovdje je vlast bezobzirna, samo što se ovdje narod još ne buni", naglasio je Osmančević za "Nezavisne novine".
Čemu smo svjedočili četiri godine?
Politikolog Dragana Vučković ističe da su aktuelnu vlast na nivou BiH obilježili duboka politička kriza, stalne političke tenzije, međusobna uslovljavanja i ozbiljan zastoj na evropskom putu.
"Nova vlast prije svega ne smije ponoviti praksu političkih blokada i korišćenja institucija kao sredstva za međustranačke obračune jer takvo djelovanje direktno onemogućava njihovo funkcionisanje. Evropski put ne smije ostati samo deklarativno opredjeljenje, već mora biti praćen konkretnim odlukama, ispunjavanjem preuzetih obaveza i suštinskim reformama, uz puno uvažavanje ustavnih nadležnosti svih nivoa vlasti, kao i interesa svih konstitutivnih naroda", kaže Vučkovićeva.
Neophodno je, dodaje ona, unaprijediti i transparentnost rada institucija, odgovornost u upravljanju javnim sredstvima i dosljednu primjenu zakona.
"Na kraju, politički dijalog i spremnost na kompromis moraju biti osnova budućeg djelovanja, ali kompromis ne smije značiti odustajanje od principa i ustavnih pozicija. Građanima su potrebne funkcionalne institucije, politička stabilnost i vlast koja će rezultate mjeriti konkretnim učinkom", poručuje Vučkovićeva u izjavi za "Nezavisne novine".
Kako je izgledao početak?
I novinarka Vedrana Kulaga Simić kaže da se, kada je riječ o vlasti na nivou BiH, ni mandat na isteku nije proslavio.
"Iako je početak slutio da će stranke okupljene oko SNSD-a, HDZ-a BiH i SDP BiH, kako su ekspresno u startu podijelile fotelje, istim tempom povesti zemlju naprijed - to nismo dočekali, jer su tom brzinom jedino stavile tačku na partnerstvo", ističe Kulaga Simićeva.
Dobrim dijelom je to, dodaje ona, dovelo do svojevrsnih blokada u institucijama vlasti, prvenstvo u parlamentarnim domovima, koji su daleko više poslužili kao političke arene za lične interese i liječenje frustracija, nego kao odskočna daska za bolje svih u ovoj zajednici.
"Ali i to nije ništa novo, kao ni silna salva međupartijskih optužbi za kršenje Ustava i Dejtona, kočenje evropskog puta, diskriminaciju u izbornom zakonodavstvu, otimanje imovine, nadležnosti... Ukoliko oni koji pretenduju na vlast u mandatu 2026-2030. budu istrajavali na onome što nije BiH po slovu Ustava i Dejtonskog mirovnog sporazuma, nećemo vidjeti ništa novo ni ovaj put, osim vjerovatno nekih novih 'Heleza i Konakovića'", kaže Simićeva za "Nezavisne novine".