BiH

Kojić: FBiH skriva informacije o nestalima

Kojić: FBiH skriva informacije o nestalima
Foto: Anadolija | Kojić: FBiH skriva informacije o nestalima

SARAJEVO, BANJALUKA - Bosna i Hercegovina i 25 godina nakon završetka rata još traga za 7.547 nestalih, od kojih je 1.654 Srba, a nastavili se ovim tempom, pitanje nestalih još dugo neće biti riješeno.

"Radi se tromo, sporo i činjenica je da postoji zastoj u traženju nestalih lica, posebno srpske nacionalnosti. Činjenica je da je teško doći do informacija o lokacijama i da su mnoge lokacije izmještene, ali još postoje odgovori gdje su nestali i ako postoji želja i volja, može se značajan broj otkriti, međutim očigledno je da je namjera Federacije da se ne daju informacije i što je još gore, sakrivaju", rekao je za "Nezavisne" Milorad Kojić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih civila.

Inače, 30. avgusta obilježava se Međunarodni dan nestalih osoba, a u centralnoj evidenciji nestalih BiH, u trenutku kada je ona objavljena, nalazilo se 34.965 imena, odnosno toliko je bilo prijavljeno nestalih osoba. Prema podacima Instituta za nestale osobe BiH, do sada su obrađene i verifikovane 30.624 prijave, u obradi je još 4.431, a od obrađenih za 28.320 osoba nesporno je utvrđeno da su nestale od 30. aprila 1991. godine do 14. februara 1996. godine.

"Od 28.320 verifikovanih prijava, 14.749 je identifikovano DNK metodom i predato porodicama, dok su 6.024 osobe identifikovane klasičnim metodama", rekao je Amor Mašović, predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine.

Pored manjka informacija o nestalim osobama, u ovom trenutku problem predstavlja i to što su mnoge masovne grobnice izmještene jer nisu rijetke situacije da se dođe do određene informacije, krene u iskop i vidi da je tu nedavno kopano i da se tijela tu ne nalaze.

"Nažalost, i to pokazuje da postoje odgovori gdje su nestali. Kada pitamo gdje su sarajevski Srbi, dovoljno je da nam radnici Komunalnog preduzeća 'Rad' iz tog perioda kažu gdje su odvozili tijela koja su kupili po ulici, a koja su tu danima ležala", rekao je Kojić, dodajući da bi dio rješenja mogao biti u reformi upravljačke strukture Instituta za nestale osobe i uspostavljanje centralne evidencije u punom kapacitetu te otvaranje arhiva zemalja u regionu pa čak i arhive Ujedinjenih nacija.

Jedan od problema sa traženjem nestalih u Bosni i Hercegovini je taj što je to umjesto humanitarnog postalo političko pitanje i što sve institucije na nivou BiH, prije svih Institut za nestale osobe, tužilaštva, sudstvo, Ministarstvo za ljudska prava, nevladine organizacije, boračke organizacije itd.,  koji rade na tim slučajevima,  nemaju želju i volju da se to pitanje konačno završi.

Ipak, kako naglašava Kojić, iluzorno je očekivati da se pronađu svi nestali jer nigdje u svijetu to nije bilo, ali se može kroz saradnju i želju pronaći značajan broj od 7.547 nestalih u BiH.

Metju Holider, šef Programa Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) za zapadni Balkan, zamolila je porodice nestalih koje još nisu dale uzorke krvi za DNK analizu da se obrate ICMP-u, a prema podacima ove organizacije, na području zapadnog Balkana pronađeno je više 70 odsto od 40.000 osoba koje su prijavljene kao nestale na kraju rata, ali se još traga za njih 11.000.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije