BANJALUKA - Da li je novi Zakon o bankama RS MMF-ov zakon bila je glavna tačka sporenja na današnjem zasjedanju Narodne skupštine RS.
Naime, iako se i vlast i opozicija slažu da je Međunarodni monetarni fond imao određen uvid u pisanje spomenutog zakona, koji ima za cilj jačanje bankarskog sektora u RS, mišljenja se razilaze u vezi s tim koliko je, zapravo, "pero" u ruci držao Francisko Parodi, rezidentni predstavnik Misije u BiH.
Zoran Tegeltija, ministar finansija RS, uvjerava javnost da je zakon pisan isključivo u Ministarstvu, uz pomoć Agencije za bankarstvo, a da je MMF samo u manjoj mjeri imao uticaj na sadržaj samog zakona. S druge strane, Dragan Čavić, predsjednik NDP-a i poslovično najglasniji opozicioni poslanik, tvrdi da se zakon "kiselio" tri godine u ladicama Ministarstva, te da nije slučajno da je on ugledao svjetlo dana pred istek roka koji je dao MMF za isplatu druge tranše aranžmana ugovorenog sa BiH.
Opozicija je, takođe, imala primjedbu na hitnost procedure, tvrdeći da je to urađeno isključivo kako bi se što prije izašlo u susret MMF-u. Na to je ministar Tegeltija odgovorio da su sve institucije imale dovoljno vremena da prostudiraju zakon, te da nije tačno da je hitnost zbog MMF-a jer i FBiH mora donijeti sličan zakon, a još to nije uradila, sugerišući time da bi i federalni zakon bio usvojen u hitnoj proceduri da je to tačno.
Tegeltija je rekao da je jedino tačno da je novi zakon donesen kako bi se spriječili sistemski problemi koji su se pojavljivali u ranijem periodu.
"Donošenjem novog zakona želi se postići podizanje otpornosti bankarskog sistema, da bi banke ojačane kapitalom doprinijele većoj podršci realnom sektoru i zaštiti interesa deponenata, očuvanju finansijske ekonomije i svele na najmanju moguću mjeru korišćenje budžetskih i javnih sredstava", rekao je Tegeltija tokom rasprave u NS RS.
Kako je istakao, jedna od mjera je i mogućnost rekonstruisanja banaka u slučaju potrebe, što do sada, kako je istakao, nije bilo moguće.
Osim ukazivanja na MMF i nekoliko primjedaba da bi novi zakon mogao favorizovati strane banke, činjenica da se većina opozicionih primjedaba odnosila na "ranije grijehove" u bankarskom sektoru - propast dvije banke, pranje milijarde maraka putem Balkan investment banke i gubitak oko 600 miliona maraka depozita građana i privrede, činjenica je da je opozicija, makar prećutno, priznala da zakon nije loš.
Na novinarska pitanja zašto niko nije odgovarao za loše poslovanje propalih banaka, Radovan Višković, predsjednik Kluba SNSD-a u NS RS, rekao je da je novi zakon i napisan s namjerom da se nikad više ne dese propusti do kojih je dolazilo ranije.
Obojica su negirala navode opozicije da će novi zakon dovesti do prenošenja ovlaštenja sa RS na nivo BiH.
Ta, pak, uvjeravanja nisu bila dovoljna za Branislava Borenovića, predsjednika PDP-a, koji je rekao da činjenica da niko nije pružio dobra objašnjenja o osnivanju Fonda za rekonstrukciju banaka pruža osnov sumnji da će ta institucija, zapravo, predstavljati prenos nadležnosti na nivo BiH.