SARAJEVO - Općinske komisije za procjenu šteta, nastalih zbog poplava početkom januara u Federaciji BiH, često izbjegavaju da izlaze na teren i procjenjuju štetu, tvrdi Zdenko Tadić, direktor Uprave Civilne zaštite Tuzlanskog kantona.
On upozorava da je upitan i izvještaj onih komisija koje su obavile posao na poplavljenim područjima.
Prema preliminarnim podacima komisija u šest općina u Tuzlanskom, Livanjskom i Srednjobosanskom kantonu, do sada je utvrđena šteta od gotovo 20 miliona maraka. Najveća šteta utvrđena je u Srednjobosanskom kantonu, gdje je u četiri općine bilo proglašeno i stanje prirodne nesreće. Iz općina i kantonalnih uprava Civilne zaštite naglašavaju kako je teško očekivati da će štete građanima biti nadoknađene jer u budžetima za to nema novca. Kažu kako se ne nadaju ni velikoj pomoći do Federacije BiH.
Zdenko Tadić kaže kako općinske komisije u Tuzlanskom kantonu još nisu završile procjenu štete za dvije općine, dok su poplave tokom prve sedmice januara uzrokovale oko 300.000 KM štete u općini Gračanica.
"Isplata naknada članovima komisija, te nezadovoljstvo građana zbog nemogućnosti naplate štete najčešći su razlozi zbog kojih komisije bježe od svojih obaveza", rekao je Tadić i istakao da sistem formiranja komisija za procjenu šteta nije dobro postavljen.
"Načelnik formira komisiju od državnih službenika i stručnjaka koji nisu zaposleni u općini. Općinski radnici primaju platu, ali je upitna isplata naknada za stručnjake sa strane", objasnio je Tadić.
Tvrdi kako općina, od koje građani traže da im pomogne u saniranju štete, nije u mogućnosti da im je i nadoknadi, pa tako svi bježe od odgovornosti za procjenu štete.
"Komisije u općinama Doboj Istok i u Srebreniku, gdje je bilo proglašeno stanje prirodne nesreće, još nisu završile svoj posao", dodao je Tadić.
Nikica Stipinović, direktor Uprave Civilne zaštite Srednjobosanskog kantona, kaže kako ni u ovom kantonu općinske komisije nisu završile procjenu štete, ali da ona po preliminarnim podacima iznosi oko 15 miliona KM.
"Najviše štete naneseno je općini Jajce i iznosi više od 9,5 miliona KM. Prema procjenama kantonalne uprave Civilne zaštite, šteta u Gornjem Vakufu/Uskoplju iznosi oko tri miliona KM, u Bugojnu više od 1,2 miliona KM, a u Donjem Vakufu oko 600.000 KM", rekao je Stipinović, naglasivši kako su poplave uništile kuće, puteve, mostove, vodovodnu i kanalizacionu mrežu, poljoprivredna zemljišta.
"Za sanaciju najprioritetnijeg Vlada SBK je obezbijedila 110.000 KM za ove četiri općine, a 90.000 KM iz proračunskih rezervi za sanaciju šteta u ostalim općinama. Izvještaj s preliminarnim podacima proslijeđen je i Vladi FBiH", rekao je Stipinović.
Šteta na komunalnoj infrastrukturi i poljoprivrednom zemljištu u Tomislavgradu iznosi oko milion KM, dok još nije procijenjena šteta na privatnim kućama. U Upravi Civilne zaštite Livanjskog kantona sumnjaju u nadoknadu šteta iz kantonalnog budžeta.
"Ako nešto i bude isplaćeno građanima, to će biti kap u moru", kazali su u Upravi CZ Livanjskog kantona.
Mira Boras, pomoćnik načelnika u Službi civilne zaštite općine Ilidža, kaže kako komisija nije dobila nijedan zahtjev od građana, pa komisija neće ni izlaziti na teren. Podsjetila je kako građani koji su nelegalno izgradili kuće ne mogu dobiti pomoć za nadoknadu štete, a mnogo je nelegalnih objekata u ilidžanskim naseljima koja su bila poplavljena.
Odgovor na pitanje hoće li Federacija BiH pomoći građanima u sanaciji šteta jučer nismo dobili od ministra finansija FBiH i komandanta Uprave Civilne zaštite FBiH Vjekoslava Bevande, jer je bio nedostupan.