Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić obratiio se na 74. zasjedanju Generalne skupštine UN.
Na početku obraćanja kazao je da bi želio iskazati značaj aktuelnog trenutka kada u veoma složenim političkim i geopolitičkim okolnostima naredne godine dočekujemo obilježavanje 75. godišnjica od osnivanja UN koje su u proteklom periodu, kako je rekao, bile suočene sa brojnim izazovima.
“Zato smatram da su zasjedanja Generalne skupštine UN oduvijek bila prilika da lideri država okupe se na jednom mjestu kako bi zajednički razmijenili mišljenja i stavove o dešavanjima u svijetu, a posebno kako bi pokušali da pronađu optimalna rješenja za savremene globalne izazove u svijetu”, istakao je Komšić.
U tom pogledu, UN su se i u 2019. suočavale sa eskalacijom sukoba u brojnim područjima sa vidnom migrantskom i izbjegličkom krizom, terorizmom i ekstremizmom i drugim pojavama nasilja koje provode različite grupe.
“Isto tako suočili smo se sa pitanjima implementacije Agende za održivi ekonomski rast o čemu ćemo razgovarati ovdje”, kazao je Komšić.
Podsjetio je da je ovogodišnje zasjedanje Foruma održano u julu 2019. godine gdje je BiH po prvi put predstavila dobrovoljni nacionalni izvještaj kao dio monitoringa realizacije ciljeva održivog razvoja u zemlji i time razmjenila svoja iskustva u okviru ubrzanja implementacije Agende 2030.
“Prihvaćanjem Agende, BiH se obavezala da će pokrenuti proces sistemskog praćenja i nadzora nad provođenjem ovog globalnog programa koji objedinjava socijalne, ekonomske i ekološke dimenzije razvoja. BiH zastupa stav da je za uspješnu primjenu Agende 2030. potrebno postići dogovor o predvidivom, koherentnom i dovoljnom feniansiranju za psotizanje održivog razvoja. iz tih razloga smatram da bi se punom realizacijom Agende trebalo snažnije i kvalitetnije doprinijeti iskorjenjivanju siromaštva, smanjivanju gladi u svijetu, zaštite čovjekove okoline i suočavanju s primjetnim klimatskim promjenama. Program održivog razvoja UN i njegova transformacijska priroda u BiH se doživljavaju kao šansa i poluga za promjene sa ciljem unaprijeđenja socijalnih, ekonomsk8ih i ekoloških aspekata života stanovništva. Zato izražavamo nadu da će pregled aktivnosti na implementaciji Agende okunčati u BiH do kraja 2019. kako bi bio podnesen na Forumu na visokom nivou koji će se odrati u narednim godinama”, istakao je Komšić.
Kazao je da su evroatlantske integracije u samom centru političkih dešavanja u BiH.
“Aktivnosti u vezi sa procesom euro-atlantskih integracija u Bosni i Hercegovini, kao i usklađivanje bosanskohercegovačkog društveno-političkog sistema sa pravnom stečevinom Еuropske unije nalaze se u centru političkih dešavanja u Bosni i Hercegovini, jer je zemlja opredijeljena da nastavi sa aktivnostima na stabilizaciji prilika i ubrzavanju započetih reformskih procesa”, kazao je Komšić.
Dodao je da u Mišljenju Evropske komisije o aplikaciji Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, izvršena je veoma precizna evidencija svih potrebnih reformi, kao što su one reforme u kojima se zahtijeva izbacivanje i poništavanije postojeće sistemske diskriminacije građana moje zemlje, što je, nažalost, utvrđeno u određenim odredbama Ustava ali isto tako i u odredbama različitih zakonskih akata, u čemu će Bosna i Hercegovina morati proći proces sazrijevanja kako bi došla na takav politički nivo da se takve, neophodne reforme mogu provesti bez većih društveno-političkih naprezanja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.