SARAJEVO - Javna rasprava povodom zahtjeva za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi entitetskog ustava i Izbornog zakona BiH održana je u petak u Ustavnom sudu BiH, ali joj nije prisustvovao podnosilac zahtjeva Željko Komšić, što je ocijenjeno kao nepoštivanje ove institucije.
Kao član Predsjedništva BiH Komšić je u novembru prošle godine zatražio da Ustavni sud BiH ocijeni da li su u skladu s Ustavom zakonske i ustavne odredbe koje se tiču izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH i RS. Obrazložio je da ove odredbe Ustava i Izbornog zakona smatra diskriminirajućim jer omogućavaju da na pozicije predsjednika i potpredsjednika oba entiteta budu birani samo pripadnici konstitutivnih naroda, ali ne i ostali građani.
Predstavnici Narodne skupštine RS u javnoj raspravi zatražili su da Ustavni sud BiH, kada naknadno bude odlučivao, donese odluku da je Komšićev zahtjev preuranjen i nedopustiv.
Snježana Jokić, predstavnica NS RS, kazala je da su odredbe entitetskih ustava, koje Komšić osporava, uvedene kao posljedica ranije odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda na cijelom prostoru BiH, ali i odluke visokog predstavnika kojom je 2002. godine nametnuo izmjene ustava FBiH i RS.
"Ako bi se Ustavni sud BiH upustio u odlučivanje praktično bi preispitivao svoju raniju odluku", ocijenila je Jokićeva i dodala da bi uvažavanje Komšićevog zahtjeva urušilo postojeći sistem i strukturu vlasti u BiH.
Željko Mirjanić, predstavnik NS RS, smatra da je javnoj raspravi trebalo da prisustvuje i visoki predstavnik koji je odobrio amandmane na ustave entiteta o izboru predsjednika i potpredsjednika iz tri konstitutivna naroda, koje sada osporava predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.
"Raspravi bi trebalo da prisustvuje i sam podnosilac zahtjeva da nam objasni šta je njegov stav. U svom zahtjevu upozorava na diskriminaciju 'ostalih', a sam se kandidovao za Predsjedništvo BiH nakon što je sud u Strazburu u predmetu 'Sejdić i Finci' ocijenio diskriminirajućim način izbora za ovu instituciju", naglasio je Mirjanić.
Iz Komšićevog kabineta kažu da on nije došao u sud "jer nema ništa novo da kaže"
Konstans Greve, sudija Ustavnog suda BiH, napomenula je da ovaj sud nije dobio nikakav stav Parlamenta FBiH, čiji predstavnici, kao ni predstavnici parlamenta BiH, nisu došli na javnu raspravu iako su bili pozvani kao i Komšić.
Sudija ovog suda Margarita Nikolovska bila je direktnija, pa je negodovala što javnoj raspravi ne prisustvuju i profesori pravnih fakulteta, kao ni profesori političkih nauka.
"Izražavam nezadovoljstvo što sam podnosilac zahtjeva nije došao da ovdje obrazloži svoj zahtjev za ocjenom ustavnosti. Smatram to nepoštivanjem Ustavnog suda BiH", ocijenila je Nikolovska.
Valerija Galić, predsjednica Ustavnog suda BiH, kazala je da je razočarana Komšićevim nedolaskom i time što nije bar ovlastio i poslao svog predstavnika da učestvuje u javnoj raspravi.
"S druge strane, predstavnici NS RS iskazali su ozbiljnost i poštivanje, dok su predstavnici parlamenata FBiH i BiH pokazali svoju neozbiljnost", rekla je Galićeva, istakavši da će Ustavni sud BiH naknadno donijeti odluku o Komšićevom zahtjevu.
U Komšićevom kabinetu rekli su da se on ranije "pismeno obratio Ustavnom sudu poslavši obrazloženje svog zahtjeva" i da nije došao u sud na javnu raspravu "jer nema ništa novo da kaže".
Klub Bošnjaka uz Komšića
Mujo Hadžiomerović, predsjedavajući Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS, rekao je da ovaj klub nije konsultovan pri zauzimanju stava RS prema Komšićevom zahtjevu. Rekao je i da Ustavni sud BiH treba proglasiti neustavnim odredbe Ustava RS i Izbornog zakona BiH jer one omogućavaju da za predsjednika i potpredsjednike entiteta budu birani samo pripadnici konstitutivnih naroda.