SARAJEVO – U zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Sarajevu počela je dvodnevna konferenacija pod nazivom “Razmjena religijske dimenzije međukulturalnog dijaloga - Udruženo građenje inkluzivnog društva“.
Anne Brasseur, predsjednica Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope u izlaganju pred početak konferencije istakla je da će tokom konferencije biti mnogo različitih tema kulturnih, istorijskih, religijskih, ali ono što sve to spaja je Konvencija o ljudskim pravima. Prema njenim riječima, to spaja sve religije, jer nijedna od njih ne može da se postavi izvan ljudskih prava.
Organizator konferencije je Ministarstvo ljudskih prava BiH. Naime, povodom predsjedavanja BiH Savjetom Evrope od maja do novembra ove godine, planirano je niz aktivnosti, a konferencija je jedna od njih.
“U vrijeme kada je BiH preuzela predsjedavanje komitetom Savjeta Evrope donesena je značajna deklaracija o borbi protiv radikalizma i ekstremizma koji vode ka terorizmu. Donesen je i akcioni plan koji vodi ka realizaciji te deklaracije. Zato je BiH bilo u interesu da tokom predsjedavnja stavi na dnevni red Komiteta ministara Savjeta Evrope ovu aktuelnu temu. Posebno, jer je BiH multikulturalna sredina koja o ovim pitanjima i o temi konferencije može dosta toga reći. BiH podržava sve ono što je do sada učinjeno na planu sprečavanja radikalizma i ekstremizma. Zato ćemo podržavati unapređene interkulturalnog dijaloga uključujući njegovu vjersku dimenziju. Radićemo na vraćanju povjerenja i podsticanju principa živjeti bolje zajedno, kao predosulova za bolju budućnost našeg društva. Veoma bitnim smatramo i učenje o demokratiji, jer ono predstavlja sistem koji će dovesti do izgradnje inkluzivnog društva”, rekla je Semiha Borovac, ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Brassuer je naglasila da je veoma važno da svi zajedno, političari, predstavnici vjerskih zajednica, sportisti i ostali, kažu ne mržnji.
“Moramo skupa raditi da kroz obrazovanje i religijske razgovore stavimo tačku na ekstremizam. U Vijeću Evrope na Parlamentarnoj skupštini poslali smo poruku u tom duhu, a sada pokušavamo to raširiti van političkog spektra. Dobili smo podršku od pape Franje, kao i od Međunarodnog olimpijskog komiteta. Trebamo svi skupa da budemo protiv mržnje, a mediji nam u tome mogu puno pomoći”, kazala je Brassuer.
Među učesnicima konferencije je i Jakob Finci, predstavnik Jevrejske zajednice u Sarajevu i predsjednik Međureligijskog vijeća BiH.
“U BiH smo prošli kroz jako težak rat koji je često zloupotrebljavan. Čak i 20 godina nakon Deytona još su nam puna usta rata, zločina, mržnje i svega onoga što je već davno iza nas. Zato je ovakav skup koji se održava pod devizom 'ne, mržnji' itekako važan i mislim da su BiH i Sarajevo dobra pozornica za jedno ovakvo dešavanje. Naravno, sve dobro što se dešava treba iskoristiti, a nadam se da ćemo mi u BiH znati iskoristiti rezultate ove konferencije”, rekao je Finci.
U radu konferencije pored predstavnika zemalja članica Vijeća Evrope, učestvovaće predstavnici vjerskih zajednica u BiH, te visoki gosti poput Brasseur, Johanne Mikl-Leitner, ministrice unutrašnjih poslova Austrije, Baroness Sayeeda Warsi, članica Doma lordova Velike Britanije, Michel Aguilar, predsjedavajući Komisije za ljudska prava Konferencije nevladinih organizacija Vijeća Evrope i mnogi drugi.
Brasseur o migrantskoj krizi: Potrebno globalno rješenje i akcija na lokalnom nivou
Anne Brasseur, predsjednica Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, koja učestvuje u radu konferencije “Razmjena religijske dimenzije međukulturalnog dijaloga - Udruženo građenje inkluzivnog društva“ u Sarajevu, kazala je kako je aktuelna migrantska kriza globalni problem za koji je potrebno naći globalno rješenje, ali s akcijama na lokalnom nivou.
Ove godine u Evropu je iz Azije i Afrike stiglo na stotine hiljada izbjeglica koje bježe od rata i loših životnih uslova u svojim zemljama.
“Izbjeglička drama se ne dešava samo u Evropi, nego u cijelom svijetu, jer se radi o 60 miliona ljudi koji su u pokretu u potrazi za boljim životom. To je globalni problem. Stoga trebamo naći globalno rješenje, ali s akcijama na lokalnom nivou. U Savjetu Evrope smo predvidljeli više etapa, ali je najvažnija integracija migranata. Oni koji dođu kod nas, na njih moramo gledati kao na bogatstvo koje je stiglo u naše zemlje. Znači, moramo ići prema onima koje prihvatamo, ali i oni trebaju znati da dolaze u zajednicu gdje se poštuju prava. Moramo pronaći zajedničke solucije, ali to ni u kojem slučaju ne znači da trebamo stavljati prepreke ili zidove. Nijedna zemlja ne može se sama nositi sa migracijskom dramom”, rekla je Brasseur.