Kremlj ne naređuje ruskim biznismenima da ulažu na Balkan, već oni to čine zbog svog poslovnog interesa, kao i druge inostrane kompanije, tvrdi u intervjuu "Nezavisnim" Konstantin Šuvalov, ruski ambasador u BiH.
Nakon što je jedan bivši visoki predstavnik nedavno izišao u javnost s tezom o postojanju strateškog ruskog plana za Balkan, Šuvalov oštro uzvraća da je riječ o širenju straha od nove Rusije, koju očigledno, kaže, takvi ne žele da prepoznaju. Ruska politika, ističe, ne želi ni da povezuje status Republike Srpske i pregovora o budućnosti Kosova, tvrdeći da oni koji plasiraju ovakvu teze, u stvari, žele da prikriju posljedice mogućeg međunarodnog presedana u vezi sa statusom Kosova. Za razliku od većinskog mišljenja zapadnih diplomata, Šuvalov tvrdi da međunarodna zajednica mora ohrabiti one bh. političare koji sami dolaze do kompromisa u reformi policije, a ne nametati i, kako kaže, cjepidlačiti s birokratskim rokovima.
NN: Kristijan Švarc-Šiling, bivši visoki predstavnik, nedavno je u jednom intervjuu izišao s tezom o ruskom planu za širenje na Balkanu. U tom smislu, koliko je Rusija zainteresovana za Balkan, posebno za BiH, i koliko je ona u strateškom smislu važna za Moskvu?
ŠUVALOV: Ruski biznis dolazi na Balkan zbog privrednih interesa, a ne radi ispunjavanja vojno-političkih naredbi Vlade Rusije. Ekonomska struktura Ruske Federacije suštinski se razlikuje od strukture bivšeg Sovjetskog Saveza, mada neki više vole, iz ko zna kojih razloga, da ne primjećuju to ili da se prave da ne primjećuju. Ruski savremeni biznis je privatni biznis i ruske kompanije imaju istu motivaciju za svoje poteze kao i kompanije drugih država. Spekulacije na temu skrivenih vojno-političkih namjera Rusije na Balkanu dio su aktivnosti usmjerenih na buđenje straha od naše zemlje, koji bi se onda koristio za potiskivanje ruskih konkurenata sa tržišta privredne i investicione saradnje.
NN: U kontekstu sve snažnije prisutnosti Rusije na ovim područjima posebno se dovode u vezu status Republike Srpske u BiH i pregovori o statusu Kosova. S obzirom na jasnu rusku poziciju u vezi s pregovorima o Kosovu, vjerujete li da eventualna odluka o nezavisnosti Kosova može uticati na unutrašnje uređenje BiH?
ŠUVALOV: Razmišljanja o povezanosti statusa Republike Srpske u BiH s pregovorima o statusu Kosova zaista često možemo da čujemo, ali njihovo stavljanje u kontekst prisustva Rusije u ovom regionu nisu ništa drugo nego pokušaj obmanjivanja javnosti. Suština je u nečem drugom. Oni koji promovišu rješenje statusa Kosova u suprotnosti s međunarodnim pravom ne mogu se izboriti s nepovoljnim po njih posljedicama, koje bi mogle proizaći iz presedana koji bi bio učinjen takvim rješenjem. Stav Rusije je, kao što ste tačno primijetili, jasan: ne smiju se kršiti standardi međunarodnog prava, ni važeći međunarodni sporazumi - ni na Kosovu, ni u BiH.
NN: Kako komentarišete nedavno potpisani protokol o reformi policije između Milorada Dodika i Harisa Silajdžića?
ŠUVALOV: Međunarodna zajednica mora ohrabriti one bosanskohercegovačke političare koji pokazuju sposobnost samostalnog pronalaženja kompromisnih rješenja po ključnim pitanjima. Bh. političari moraju dobiti šansu za stvaranje dovoljno široke podrške za reformu policije kakva je njima prihvatljiva. Taj težak posao ne smiju blokirati ni vještački rokovi, ni birokratska cjepidlačenja.
NN: Poslije policije na red će, kako se najavljuje, doći pregovori o ustavnom uređenju BiH. Da li podržavate prijedlog o federalizaciji BiH, kao države sastavljene od više federalnih jedinica?
ŠUVALOV: Principijelno je bitno da se ustavna reforma ostvaruje u skladu s načinom koji je predviđen važećim ustavom. Taj način, čini mi se, ne ostavlja prostor za bilo kakvu ulogu stranaca, osim pružanja ekspertskih ili savjetodavnih usluga. U svim fazama sprovođenja ustavne reforme neophodno je pridržavati se principa donošenja odluka konsenzusom konstitutivnih naroda.
NN: Kako će biti rješavano pitanje prebijanja dugova između Rusije i BiH, najvećim dijelom nastalih na osnovu neplaćenog gasa tokom ratnog perioda i naziru li se neka rješenja?
ŠUVALOV: Vremena kada su se finansijske obaveze država mogle otpisivati kao da se radi o porodičnim odnosima ostala su u prošlosti, zajedno s bivšim SSSR i bivšom SFRJ. Pitanje uzajamnih dugovanja mora se rješavati u skladu s važećim zakonodavstvom i postojećom praksom. Postoji mnogo mogućih varijanti jednostavnog rješavanja ovog problema, na primjer postepeno isplaćivanje duga putem reprogramiranja. Na sjednici rusko-bosanskohercegovačke međuvladine komisije za ekonomsku saradnju oformljena je posebna radna grupa koja će istražiti moguće varijante i ponuditi kopredsjednicima komisije svoje prijedloge do kraja tekuće godine.
Isporuka gasa
NN: Da li bi moglo doći do poskupljenja gasa koji se nabavlja iz Rusije?
ŠUVALOV: Gas je roba, dakle njegova cijena može se mijenjati. Cijena gasa je vezana za svjetske cijene nafte. Predstojeća zima je specifična po tome što se očekuje izvjesno sniženje potražnje gasa i samim tim i izvjesno sniženje njegove proizvodnje u Rusiji. Ne očekujem destabilizaciju tržišta prodaje gasa, osim, naravno, ako postojeću ravnotežu ne poremete neke države preko kojih ide tranzit gasa, kao što se dešavalo ranije.