BANJALUKA, SARAJEVO - Naredna 2017. bi trebalo da bude godina u kojoj će ključni politički akteri postići dogovor o tome da se lokalni i opšti izbori održe u istoj godini.
Politički akteri se slažu s tim da je proteklih desetak godina pokazalo da nije moguće sprovesti nijednu ozbiljnu reformu, čak ni one koje nisu direktno vezane za etnička i nacionalna pitanja, zato što je svaka godina ili izborna ili predizborna.
U razgovorima koje smo obavili sa više političkih aktera u BiH postoji apsolutna saglasnost da je to potrebno uraditi. Ono u čemu se naši sagovornici razilaze jesu tehnički načini na koje to treba izvesti.
Primjera radi, neki su za to da se mandat skrati na dvije godine, kako bi se uskladili termini održavanja oba izbora, dok su drugi protiv takvih rješenja. Jedni, opet, smatraju da bi izbore trebalo održati isti dan, dok su drugi mišljenja da bi trebalo ostaviti razmak između dva izbora od, recimo, šest mjeseci. Međutim, razlike koje postoje ne čine se nesavladivim, a politički akteri su svjesni koliko je teško sprovoditi reforme u predizbornoj atmosferi i kako je u takvoj situaciji lako dizati nacionalne tenzije.
Jedan od problema na koji je ukazao Lazar Prodanović, poslanik SNSD-a u parlamentu BiH, je činjenica da je za bilo kakvu izmjenu koja bi išla u smislu promjene termina održavanja izbora potrebno izmijeniti i Ustav BiH i Ustav FBiH, u kojima je trajanje mandata definisano u trajanju od četiri godine. To je, podsjetio je on, upravo i bio razlog zbog kojeg je inicijativa od prošle godine da lokalni izbori budu odgođeni, propala.
"Mislim da će biti neophodno da se poslije lokalnih izbora sjedne i dogovori da se izbori održe, ako ne istog dana, ono makar u istoj godini unutar, recimo, šest mjeseci. Ako ništa, može se uraditi da ovo bude skraćeni mandat, a da se 2018. održe i lokalni i opšti izbori. Skraćivanje mandata izabranih zvaničnika može se definisati na način da se u Ustavu navede da se takva odluka reguliše Izbornim zakonom, što bi bilo lakše nego da se te promjene unose direktno u Ustav", kaže Prodanović.
Ljilja Zovko iz HDZ BiH slaže se da bi nakon lokalnih izbora trebalo pokušati usaglasiti rješenja da oba izborna ciklusa budu u istoj godini.
"Ako želimo provesti ozbiljne reforme, onda je odista teško to uraditi ako svake godine ide izborna kampanja. Mislim da je to realno izvodivo, posebno ako stranke koje čine većinu imaju jak mandat da to i sprovedu. Naravno, uvjet za to je da rješenja imaju podršku svih naroda", kaže ona.
Mirko Šarović, potpredsjednik SDS-a, ističe da je krajnje vrijeme da bude postignut dogovor o održavanju svih izbora u istoj godini.
"Zbog problema koji su nastali ovakvom situacijom mi smo izgubili 2016. godinu, a političke kampanje i tenzije koje su konstantno stvarane pojele su i ovo malo entuzijazma i energije za reforme. Umjesto rada na boljem životu i stvaranju boljeg ambijenta, narodu smo nametnuli neke druge teme", kaže on.
Pojasnio je da će posebna šteta nastati i time što će javni resursi i u ovoj kampanji biti upotrijebljeni u stranačke svrhe, a ne u korist građana.
I Senad Bratić, potpredsjednik SDA, mišljenja je da bi naredne godine trebalo dogovoriti spajanje dva izborna ciklusa.
"Stvarno su dvije godine prekratak period da bude provedeno sve ono što bi moglo da pokaže kvalitet i da uvjeri građane da su to za njih dobre reforme koje će dati rezultat. Ovako, vrijeme trošimo u temama koje dižu nacionalne tenzije a nikome ne donose ništa dobro", zaključio je Bratić.