BANJALUKA - Istraživanja različitih nevladinih organizacija u BiH pokazala su da čak 96 odsto građana smatra da je korupcija u obrazovanju najprisutnija na fakultetima, a mutnim radnjama nisi odoljele ni srednje i osnovne škole, čak ni vrtići.
Prema podacima iz 2010. godine, do kojih je u istraživanju došla nevladina organizacija Centri civilnih inicijativa (CCI), više od polovine ispitanika koji smatraju da korupcije najviše ima na fakultetima kazalo je su upoznati sa slučajevima plaćanja za polaganje ispita.
U srednjem i osnovnom obrazovanju korupcija, smatraju građani BiH, najviše se ogleda u "kupovini" prolaznih ocjena, a nije mali broj onih koji ističu da su poznanstvo ili veza u nekim slučajevima presudni prilikom upisa djece u vrtić.
Asmir Ćilinković iz CCI-ja smatra da je ovo era borbe protiv korupcije, ali ističe da se o njoj deklarativno govori, kao i o većini suštinskih pitanja.
"Isključiv problem je što se stvaraju nove generacije korumpiranih profesora i stasavaju generacije koje smatraju da je korupcija formalni oblik ponašanja, a ne društveno zlo. Jedini napredak od 2009. godine naovamo je donošenje Strategije i Akcionog plana za borbu protiv korpcije, ali je šteta što se definisane mjere ne sprovode", kazao je Ćilinković.
Još poraznije je, dodao je, da mnoge institucije uopšte ne znaju da imaju obaveze da realizuju određene mjere iz strategije koju je donio Savjet ministara BiH.
U CCI-ju smatraju da bi bilo efikasno uvođenje obaveznih programa iz oblasti etike i borbe protiv korupije u nastavni program, što, nažalost, menadžmenti obrazovnih ustanova još ne prepoznaju.
"Najmanje šest puta u okviru jedne školske ili akademske godine trebalo bi održavati predavanje na temu etike i borbe protiv korupcije. Od malih nogu djeci treba objašnjavati da je korupcija društveno zlo", zaključio je Ćilinković.
Još smo u podaničkom ili egzistencijalnom strahu, a političari se trude da to stanje održe, pa je zato malo onih koji su o korupciji spremni glasno govoriti, kazao Mujkić
Iako su i primanje i davanje mita krivična djela za koja su, prema entitetskim zakonima, predviđene rigorozne kazne, malo toga bude i sudski procesuirano.
Stručnjaci upozoravaju da je vjerovatno najpogubniji uticaj korupcije u obrazovanju gubitak povjerenja u akademske institucije, jer ako ljudi, posebno mladi, počnu vjerovati da se prijemni na fakultete, pa i diplome mogu kupiti, cjelokupna ekonomska i politička budućnost BiH je u opasnosti.
U RS je snažno odjeknula informacija da je "Antikor" kamapanja, koja je pokrenuta kako bi bili raskrinkani univerzitetski profesori koji uzimaju mito i ne obavljaju svoj posao časno, jednostavno "propala" tako što je SIM kartica na koju su prijave stizale - uništena.
Čak ni klupko korupcije i nepotizma na javnim univerzitetima u RS, čije raspetljavanje su tokom marta i aprila ove godine započeli budući akademski građani sa Unijom studenata RS (US RS) na čelu, nije odmotano.
Nije se uspjelo dokazati da je devet asistenata, sinova i kćeri uglednih profesora, na banjalučkim fakultetima zapošljavano neregularno, a profesori čiji rad se dovodi u sumnju i dalje predaju na svojim katedrama.
Uprkos tankim rezultatima US RS nastavlja svoju borbu, a Nikola Dronjak, predsjednik Unije, poručuje da "studentima niko neće začepiti usta".
"Nismo postigli efekat jer korupciju u visokom obrazovanju društvo nije prepoznalo kao vodeći problem. Jedan od načina da unaprijedimo stanje u društvu, pa i u obrazovanju je donošenje zakona o porijeklu imovine na način na koji je to urađeno u Italiji", kaže Dronjak.
Prema njegovim riječima, tako bi svi na koje se sumnja, pa i univerzitetski profesori koji imaju plate od 2.000 do 3.000 KM morali da dokažu odakle im imovina vrijedna nekoliko stotina hiljada evra koju su stekli u posljednjih deset godina ili džipovi vrijedni desetine hiljada evra.
"Institucije ne žele da se bave korupcijom jer su i one ogrezle u ovoj pošasti. Korupcija je ovdje sistemski poroblem, a svaka pora društva je korumpirana. Čim tu malo 'začačkate', svi se oni drže zajedno. Ko god kaže da na univerzitetu nema korupcije zaslužuje mjesto u zatvoru jer obmanjuje javnost", izričit je Dronjak.
Emir Muhamedagić, portparol Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu (SPUS), kazao je da studenti te visokoškolske ustanove korupciju mogu anonimno prijaviti telefonski ili ispunjavanjem prijava na internet stranicama SPUS ili Univerziteta.
"Studiram već tri godine i do sada nisam bio svjedok takvog ponašanja, ali u kakvoj državi živimo i prema sistemu vrijednosti koji ovdje vlada, ne bi sa sigurnošću mogao tvrditi da korupcije nema. Simptomatično je da svi govore o raširenoj korupciji u visokom obrazovanju, a sa druge strane prijave ili ne stižu ili ih ima malo", rekao je Muhamedagić.
On ipak ističe da se studenti plaše reakcija i onoga što bi slijedilo nakon eventualne prijave korupcije.
"Studenti se plaše mobinga i ne žele da to prijavljuju čak i kada imaju priliku. Zato smo i stvorili 'anonimne kanale' kako bi oni koji nešto znaju mogli da na negativnosti i ukažu", ispričao je Muhamedagić.
Da bi saznali šta studenti misle o profesorima i kvalitetu nastave na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, već četiri godine se sprovodi anonimno anketiranje, ali se njemu odaziva mali broj studenata.
Uprkos činjenici da se ankete rade elektronskim putem i da svaki student ima svoju šifru, mnogi se plaše.
Banjalučki studenti nakon reizbora Stanka Stanića za rektora ovog univerziteta očekuju da će slične ankete uskoro biti sprovedene i u Banjaluci.
Istovremeno, kritiku studenata i samog predsjednika RS Milorada Dodika dobili su i privatni fakulteti koji su se, kako je rečeno, pokazali kao mjesto proizvodnje diploma za novac, a ne proizvodnje novog znanja.
U Konferenciji privatnih visokoškolskih ustanova RS kritike su nazvali "kampanjom javnih protiv visokoškolskih ustanova kako bi se smanjilo interesovanje kandidata za upis na privatne fakultete".
U Ministarstvu prosvjete i kulture RS ističu da su u visokom obrazovanju veliki problem paušalne i generalne ocjene kada je u pitanju korupcija, te smatraju da je stanje mnogo bolje nego 2005. godine.
Tada je rektor bio postavljen faks porukom, postojali su fakulteti bez dozvole, profesori su predavali na 13 različitih fakulteta, jedan privatni fakultet bio je registrovan u Srebrenici, na autobuskoj stanici…
"Danas imamo potrebnu zakonsku regulativu, studenti su uključeni u sve organe odlučivanja, ne postoji nijedan nelicenciran studijski program, upisna politika se ozbiljno radi. To je bilo nestvarno 2005. i ranijih godina i to je, svakako, jedna kvalitetno drugačija slika visokog obrazovanja. Ona nije idealna, ali je neuporediva sa prijašnjom", kazao je Anton Kasipović, ministar prosvjete i kulutre RS.
On se zalaže za to da se univerziteti i fakulteti potrude u vezi sa ocjenjivanjem profesora, pa ako neki od njih nekoliko puta dobiju negativne ocjene, biće sasvim jasno da sa njihovim načinom rada nešto nije u redu.
"Ako postoje pravila studiranja koja kažu da je neophodno obezbijediti javnost ispita, zašto to onda ne radimo. To je ključna prepreka bilo kakvoj mogućnosti korupcije", naglasio je Kasipović.
On je dodao da akademska zajednica ne treba da nosi teret generalnih ocjena o korupciji, jer to nije realnost.
"Ne mislim da su univerziteti korumpirani, ali akademska zajednica je prije svih pozvana da pokaže na pojedince u svojim redovima. Uvjeren sam da je riječ o pojedinačnim slučajevima i da ih praktično isključi iz akademske zajednice", zaključio je Kasipović.
I Stanko Stanić, rektor Univerziteta u Banjaluci, kategorično odbija ocjenu prema kojoj je ta visokoškolska ustanova ocijenjena korumpiranom.
"Nikad neću reći da na Univerzitetu nema korupcije, ali odbijam pomisao da je problem do te mjere narastao da ćemo cijeli Univerzitet ocijeniti korumpiranim. To je apsolutno netačno. Svi slučajevi moraju imati ime i prezime, jer generalna ocjena o korupciji vrijeđa poštene, a skriva nepoštene pojedince", kazao je Stanić.
Istovremeno, Prosvjetnoj inspekciji RS nikada se nijedan student nije lično ili potpisanom prijavom obratio zbog korupcije na univerzitetima u RS.
Potvrdila je to Radmila Pejić, glavni republički prosvjetni inspektor, navodeći da se studenti obraćaju anonimnim predstavkama u kojima najčešće navode da je "neko uzeo ili dao nekom novac".
"Kad god ima osnova da se sumnja na krivično djelo, izvještaje prosljeđujemo nadležnom tužilaštvu ili MUP RS, pa čak i u slučajevima anonimnih prijava", objasnila je Pejićeva.
Ona je dodala da se toj instituciji ne mogu spočitavati rezultati borbe protiv korupcije i nepotizma na javnim visokoškolskim ustanovama u RS.
"Već godinama pokušavamo objasniti da Prosvjetna inspekcija nije nadležna za korupciju i nepotizam. Korupcija je krivično djelo, a mi ne vršimo kontrolu nad primjenom Krivičnog zakona, nego samo Zakona o visokom obrazovanju", kazala je Pejićeva i dodala da je Inspekcija unazad nekoliko godina preduzela sve mjere da se suzi prostor za koruptivne radnje.
Za Asima Mujkića, profesora Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, problem obrazovanja u BiH je korumpiranost koja dolazi od moći.
"Imamo previše upliva politike u visoko obrazovanje. U Kantonu Sarajevo, na primjer, zakon, programi, izbor na važne funkcije na fakultetima moraju biti verificirani na kantonalnom ministarstvu ili vladi. To su stvari koje na iritirajući način sužavaju akademsku slobodu ljudi koji rade na fakultetu, a da ne govorimo o institucionalnoj autonomiji Univerziteta", kazao je Mujkić.
Stvaraju se nove generacije korumpiranih profesora i stasavaju generacije koje smatraju da je korupcija formalni oblik ponašanja, kaže Ćilinković
On je dodao da su visoke škole na području bivše Jugoslavije uvijek bile predmet za kojim su posezale oligarhije moći i ideologija.
"To je veliki problem koji onda otvara prostor za pojedinačne vidove korupcije", smatra Mujkić.
Komentarišući činjenicu da se u sprečavanju korupcije u obrazovanju postižu slabi rezultati, Mujkić kaže da je politička kultura bh. građana na niskom nivou i da kod nas vlada princip "netalasanja".
"To svjedoči o jadnom položaju građanina koji misli da ništa ne može da promijeni. Još smo u podaničkom ili egzistencijalnom strahu, a političari se trude da to stanje održe, pa je zato malo onih koji su o korupciji spremni glasno govoriti. Zakone donosimo i mijenjamo, ali je mentalitet najteže promijeniti", kazao je Mujkić.
Prema njegovom mišljenju, u BiH ni "zviždači" ne bi mnogo pomogli jer u mnogim oblastima društva ima klanova.
"Tako se ono što vam izgleda kao rad 'zviždača' može ispostaviti da je bio angažman u interesu nekog drugog, zbog čega ja lično sa podozrenjem gledam na tu pojavu", rekao je Mujkić.
Povelja
Unija studenata RS očekuje skori sastanak sa Miloradom Dodikom, predsjednikom RS, s kojim je krajem aprila dogovoreno donošenje povelje o univerzitetu, dokumenta koji će predstavljati niz mjera za sprečavanje negativnih pojava na javnim univerzitetima u RS.
Studenti poveljom traže ispitivanje rada profesora Univerziteta u Banjaluci, smjenu republičkog prosvjetnog inspektora, izmjene Zakona o visokom obrazovanju u vezi sa zapošljavanjem asistenata i prenosom ECTS bodova te rigorozne reforme u sektoru privatnih visokoškolskih ustanova…
Poništavanje diploma
Prosvjetna inspekcija RS je u 2011. godini srednjim školama naložila da ponište 22 diplome, a visokoškolskim ustanovama tri diplome.
Inspektori su školama naredili da ponište diplome jer su neki kandidati u jednoj školskoj godini ili jednom ispitnom roku završili četiri razreda i položili završni ispit, što je suprotno odredbama zakona.
U policijskoj akciji kodnog naziva "Diploma 2" krajem aprila "pali" su Dragan Ćućuz (40) iz Brda, kod Mrkonjić Grada, i Borislav Lakić (32) iz Podrašnice, kod Mrkonjić Grada, koji su se bavili štampanjem i distribucijom krivotvorenih diploma. Izvor "Nezavisnih novina" blizak istrazi potvrdio je da su krivotvorene diplome prodavane po cijenama od 2.000 do 3.000 KM, a u ilegalnoj štampariji u Ćućuzovoj kući organizovano je štampanje diploma srednjih škola, uvjerenja o položenim državnim ispitima, te druge licence i službene isprave. Zajedno sa Ćućuzom i Lakićem u akciji banjalučke policije i Tužilaštva uhapšeno je 16 osoba u Banjaluci, Prijedoru i Šipovu, koje su bile u lancu grupe.