BiH

Kraj suda čiji zadatak nije bila pravda

Kraj suda čiji zadatak nije bila pravda
Foto: Ilustracija | Kraj suda čiji zadatak nije bila pravda
Dragan Sladojević

HAG, BANJALUKA - Haški tribunal nije opravdao očekivanja ni onih koji su ga napravili, a jedino dobro, kada je o tom sudu riječ, jeste to što u momentima njegovog formiranja nijedna od država bivše Jugoslavije nije bila raspoložena da sudi svojim zločincima.

To je za "Nezavisne" juče izjavio poznati beogradski advokat Toma Fila, sumirajući protekle 24 godine rada Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), a koji danas zatvara svoja vrata.

"Taj sud je od početka radio da izvrši određeni zadatak, a taj zadatak nije bila pravda", rekao je Fila.

Neprocesuirani predmeti ratnih zločina, kako je ranije odlučeno, dobiće svoj epilog pred domaćim sudovima, a Fila očekuje da bi oni trebalo da budu pravedniji.

"Svakako se može očekivati da oni budu pravedniji, ako se izvrši određeni pritisak međunarodne zajednice na te sudove da to rade", naglasio je Fila.

Sa druge strane, Amir Ahmić, bošnjački oficir za vezu sa Haškim tribunalom, osvrćući se na prestanak rada Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, rekao je medijima da Tribunal piše i da će pisati istoriju, te da je radio na osnovu činjenica koje će nam koristiti za budućnost ne samo BiH, nego i regiona.

Anto Nobilo, ugledni hrvatski advokat, ranije je za "Nezavisne" kazao da je Haški tribunal obavio veliki posao.

"Da nije bilo Tribunala, mnoge koji su počinili ratne zločine njihovi nacionalni sudovi nikada ne bi procesuirali", rekao je Nobilo.

Svečanom zatvaranju Haškog tribunala, koje će biti održano u Sali vitezova u okviru holandskog parlamenta, kako je najavljeno, prisustvovaće kralj Holandije Vilem-Aleksander, kao i Antonio Gutereš, generalni sekretar UN-a.

Na zatvaranje su pozvane i sve bivše sudije i tužioci Tribunala, predstavnici drugih međunarodnih sudova i organizacija, diplomatski izaslanici država, kao i članovi udruženja žrtava ratova u bivšoj Jugoslaviji.

Žalbene postupke u procesima Radovanu Karadžiću, Ratku Mladiću, Vojislavu Šešelju, kao i ponovljeno suđenje Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću okončaće sudski Mehanizam, Tribunalov pravni nasljednik.

Na rad Haškog suda postoje brojne zamjerke, od kojih se najučestalija odnosi na dužinu kazni u odnosu na nacionalnost optuženih. Naime, Srbima je u sudnicama pored šest doživotnih kazni, odrezana višestruko duža robija nego Bošnjacima i Hrvatima zajedno.

Na optuženičkim klupama u Hagu našli su se šefovi država, predsjednici vlada, načelnici generalštabova, ministri unutrašnjih poslova i mnogi drugi politički, vojni i policijski rukovodioci.

Pred Haškim tribunalom je 161 lice optuženo, a osuđeno ih je 90. Iza haških sudija je 10.800 dana suđenja, tokom kojih je saslušano 4.650 svjedoka. Zapisnici sa suđenja imaju 2,5 miliona stranica.

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije