SARAJEVO - Predsjednik Haškog tribunala Patrik Robinson odbacio je zahtjev nekadašnjeg predsjednika Narodne skupštine RS Momčila Krajišnika (64) da ranije bude pušten na slobodu nakon što je odslužio polovinu 20-godišnje kazne.
Prema praksi Haškog tribunala osuđenik je podoban za ranije puštanje ukoliko je odslužio više od dvije trećine kazne na koju je osuđen, a Krajišnik, koji je uhapšen u aprilu 2000. godine, dvije trećine kazne odslužiće u avgustu 2069. godine.
Predsjednik Haškog tribunala je naveo da je Krajišnik "pokazao neke dokaze rehabilitacije, ali da ostaju veoma značajni faktori koji ne idu u korist ranijeg puštanja".
U svom zahtjevu za ranije puštanje Krajišnik je naveo da će promovisati pomirenje na prostoru bivše Jugoslavije.
"Moja predanost pomirenju i poboljšanju političke i ekonomske situacije u BiH će biti moj dug onima koji su na bilo koji način patili zbog djela za koja sam osuđen", naveo je Krajišnik u svom zahtjevu, te dodao da, ako bude pušten, namjerava da se vrati u svoj dom u Sarajevu, vodi privatni posao, te nastavi s pisanjem koje je počeo u zatvoru u Velikoj Britaniji.
U odluci predsjednika Tribunala navodi se da je Krajišnik u prilogu svog zahtjeva dostavio i 28 pisama raznih političara, predstavnika nevladinih organizacija, akademika i drugih, koji iznose svoje mišljenje o njegovom ranijem puštanju, ali Robinson smatra da nije na adekvatan način pokazano zašto je to relevantno za njegovu odluku.
Krajišnik je u zahtjevu za ranije puštanje tražio da sa bivšom predsjednicom RS Biljanom Plavšić izjednači period koji je proveo u pritvoru i da se period koji je do sada odslužio mora uzeti u korist njegovog ranijeg puštanja. Robinson smatra da se ove dvije stvari ne mogu porediti.
Krajišnik je u martu 2009. godine pravosnažno osuđen na 20 godina zatvora za deportacije, prisilno preseljenje i zločine nad civilima Bošnjacima i Hrvatima počinjene od aprila do decembra 1992. godine na područjima opština Zvornik, Banjaluka, Sanski Most, Sokolac, Prnjavor, Bratunac, Bijeljina, Bosanska Krupa i Trnovo. Proglašen je krivim i za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu s ciljem etničkog čišćenja teritorija koje su tokom rata bile pod kontrolom Srba.
Krajišnik je prvobitno bio optužen sa Biljanom Plavšić, koja je priznala krivicu za progon Bošnjaka i Hrvata u 37 opština u BiH, te osuđena na 11 godina zatvora. Plavšićeva je u oktobru 2009. godine puštena ranije na slobodu, nakon što je odslužila dvije trećine kazne.