BANJALUKA - Momčilo Krajišnik, bivši predsjednik Narodne skupštine RS, osuđen je juče u Haškom tribunalu na 27 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti počinjene tokom rata u BiH.
Sudsko vijeće oslobodilo je šezdesetjednogodišnjeg Krajišnika optužbi za genocid i učešće u genocidu, te po jednoj tački optužnice za ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja.
Time je Sudsko vijeće, na čelu s Holanđaninom Alfonsom Orijem, ocijenilo da tužioci nisu dokazali da je on imao namjeru da potpuno uništi Bošnjake i Hrvate kao etničke grupe.
`Dokazi ne pokazuju da je u bilo koje vrijeme tokom perioda na koji se odnosi optužnica zločin genocida činio dio opšteg cilja udruženog zločinačkog poduhvata u kome je Krajišnik učestvovao niti su Krajišnik ili drugi članovi udruženog zločinačkog poduhvata imali posebnu namjeru koja se traži za genocid`, navodi se u presudi.
Pretresno vijeće je utvrdilo da dokazi, takođe, ne potkrepljuju zaključak da je Krajišnik bio saučesnik u genocidu.
Krajišnik je proglašen krivim i za progone, istrebljivanje, ubistva, deportacije i prinudno preseljenje nesrpskog civilnog stanovništva tokom sukoba u BiH.
U obrazloženju presude se navodi da je Pretresno vijeće utvrdilo postojanje zajedničkog zločinačkog poduhvata, koji je uključivao Radovana Karadžića i druge članove vođstva Srba u BiH, čija je namjera bila `da se etnički prekomponuju teritorije koje je odredilo rukovodstvo bosanskih Srba drastičnim smanjenjem procenta muslimana i Hrvata u BiH putem protjerivanja`.
Sudsko vijeće je zaključilo da je `Krajišnik dao zeleno svjetlo za početak programa protjerivanja tokom sjednice Skupštine Srba u BiH, kada je pozvao na `sprovođenje onog što je dogovoreno, etničku podjelu na terenu`.
Sudije su zaključile da je uloga Krajišnika u činjenju zločina za koje je osuđen bila `ključna` s obzirom na visoke položaje koje je zauzimao u rukovodstvu Srba u BiH.
Krajišnik nije pokazao ni najmanje znakove nervoze tokom izricanja kazne. Kako se moglo vidjeti, na njegovog licu ništa se nije promijenilo ni kad je sudija saopštio presudu.
U kaznu je uračunato vrijeme koje je Krajišnik do sada proveo u zatvoru. U zatvoru je od 2000. godine, tako da bi iz zatvora mogao najranije da izađe za 12 godina, ukoliko bi mu se odobrilo puštanje na slobodu nakon dvije trećine odslužene kazne.
Suđenje je počelo 2. februara 2004. godine, nepune četiri godine nakon što su ga snage SFOR-a uhapsile u porodičnoj kući u Palama. Poslije dvogodišnjeg procesa Tužilaštvo je tražilo doživotnu kaznu, dok je odbrana predlagala oslobađanje.
Krajišnik je prije, tokom i poslije rata bio jedan od najistaknutijih funkcionera SDS-a. Od oktobra 1991. godine bio je predsjednik Skupštine srpskog naroda u BiH, a na čelu parlamenta, kasnije preimenovanog u Narodna skupština RS, proveo je čitav rat. Za člana Predsjedništva BiH izabran je 1996. godine.
Prilikom odmjeravanja kazne Sudsko vijeće je kao olakšavajuće faktore uzelo u obzir da Krajišnik ranije nije osuđivan, zatim njegovo dobro vladanje u pritvoru, relativno dugotrajan boravak u pritvoru od početka suđenja, njegove napore tokom perioda na koji se odnosi optužnica da pruži pomoć pojedinim osobama koje nisu Srbi, te njegovu starost i porodičnu situaciju.
Žaliće se na presudu
Momčilo Krajišnik planira da se žali na presudu Haškog suda, izjavio je njegov brat Mirko Krajišnik.
`Moj brat sigurno nije kriv, barem ne u tolikom omjeru`, rekao je Mirko Krajišnik dok je izlazio iz zgrade Haškog suda.