SARAJEVO - Predsjednik Suda BiH Meddžida Kreso spremna je da sa predstavnicima vlasti i pravosuđa Republike Srpske argumentovano razgovara o svim spornim pitanjima i problemima koji se odnose na ovaj sud i poručuje da sve "kontroverzne" istrage moraju biti okončane.
Kreso je u intervjuu Srni izjavila da predmeti, kao što su "Dobrovoljačka", "Tuzlanska kolona", "Dudaković", moraju biti prioritetno završene - ili obustavom istrage, ili podizanjem optužnice da bi Sud dao završnu riječ.
"Veoma je nezahvalno komentarisati istrage koje vodi Tužilaštvo BiH, jer ne znam obim posla koji ima, niti dokaze kojima raspolaže. Slušali smo obećanja prošlog glavnog tužioca da će istrage biti završene do ovog ili onog roka, a još traju. Istrage moraju biti završene da bi se umirila javnost", poručuje Kreso, koja ne vjeruje da je politika uticala na dužinu i tok istraga.
Ona odbacuje kritike rada Suda BiH i ocjenjuje da taj sud "pravi i greške, te da je uvijek sama spremna da ih prizna ukoliko se dese", ali da ne smatra da je propusta bilo toliko da bi ova pravosudna institucija zaslužila epitet neefikasnog suda koji nije potreban.
Kreso tvrdi da su neosnovane kritike da je Sud BiH osnovan da sudi Srbima i ističe da su ovakve ocjene krenule od 2003. godine kada je osnovan, a da su učestale 2005. godine kada je formirano Odjeljenje za ratne zločine.
"To predstavlja pritisak na naš rad. To je pokušaj politike da vlada sudom. Tvrdim da naša vijeća, u kojima su predstavnici sva tri naroda, primjenjuju objektivne kriterijume za sve predmete. Dok sam ja na čelu Suda BiH, uvijek ću se boriti za njegov dignitet, bez obzira na sve neopravdane kritike koje nam se upućuju", rekla je Kreso.
Ona tvrdi da udruženja iz Republike Srpske i Federacije BiH vrše pritisak na Sud BiH.
"Koliko god razumijem zahtjeve žrtava i imam puno razloga da ih podržavam, to javno ne činim, niti ih primam jer, kao predsjednik Suda BiH, ne mogu ništa učiniti niti direktno djelovati na Tužilaštvo koje vodi istrage i sudije koje vode predmete", objasnila je Kreso.
On je navela da od samog početka suđenja za ratne zločine dolaze primjedbe na račun sudija koji su za vrijeme rata radili kao vojne sudije.
Kreso je podsjetila da i u sudovima Federacije BiH i Srpske rade sudije koje su sticajem ratnih opkolnosti bile vojne sudije i dodala da do sada nije bilo konkretnih primjedbi na njihov rad. U suprotnom bi, kaže ona, reagovao disciplinski tužilac ili VSTS koji vrši provjeru svih kandidata.
U proteklih 11 mjeseci, u Odjeljenju za ratne zločine, izrečeno je 17 prvostepenih presuda, uključujući sedam na osnovu sporazuma, te 11 drugostepenih presuda.
Najstrože nepravosnažne kazne izrečene su u predmetima Momir Pelemiš, u kojem je Pelemiš osuđen na 16, a Slavko Perić na 19 godina zatvora, dok je Saša Baričanin osuđen na 18 godina.
Miroslav Anić je za ratni zločin protiv civilnog stanovništva osuđen na 15, Nisvet Gasal na 13, a Senad Dautović na šest godina zatvora.
Najstrože drugostepene presude izrečene su Miroslavu Trbiću koji je optužen za genocid i osuđen na 30 godina zatvora, te Predragu Bastahu kome je za zločin protiv čovječnosti izrečena kazna u trajanju od 22 godine.
Među osuđenim su i Ratko Bundalo sa 22 godine, Neđo Zeljaja sa 15, Marko Radić sa 21, Damir Brekalo 20, te Suljo Karajić sa 18 godina izrečene zatvorske kazne.
U Odjeljenju za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju ukupno je izrečeno 85 prvopstepenih presuda, uključujući 70 na osnovu sporazuma, priznanja krivice i odustajanja od optužbe, dok je u drugostepenom postupku izrečeno 27 presuda.
Kreso je pozdravila odgađanje potpisivanja Protokola o saradnji u progonu počinilaca ratnih zločina, koji su u Briselu trebalo da potpišu predstavnici tužilaštva BiH i Srbije. Ona smatra da je samo trebalo poštivati ranije potpisan ugovor između dvije zemlje o pružanju pravne pomoći u krivičnim stvarima.