SARAJEVO - Predstavnici srpskog naroda u Ustavnopravnoj komisiji Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH smatraju da pitanje zabrane negiranja, minimiziranja, opravdavanja ili odobravanja holokausta, zločina genocida i zločina protiv čovječnosti ne treba rješavati posebnim zakonom, nego izmjenama Krivičnog zakona BiH.
Predsjedavajući Komisije Krstan Simić ne negira postojanje ustavnog osnova za zakon koji bi regulisao ovu oblast, ali smatra opasnim da iz Krivičnog zakona BiH izdvoje krivična djela obuhvaćena predloženim zakonom o zabrani negiranja, minimiziranja, opravdavanja ili odobravanja holokausta, zločina genocida i zločina protiv čovječnosti.
"Razumijem da je riječ o krupnom političkom pitanju, ali ovo je i veliko pravno pitanje", konstatovao je Simić.
Simićevo mišljenje da predložena materija treba da bude obuhvaćena Krivičnim zakonom dijeli i Dragutin Rodić iz DNS-a.
Poslanik Stranke za BiH u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Beriz Belkić, koji je predlagač zakona, podsjetio je da je bilo više pokušaja da se Krivični zakon promijeni u ovom smjeru, ali da oni nisu bili uspješni.
"Ljudi se teško odlučuju za `otvaranje` Krivičnog zakona", konstatovao je Belkić.
On je rekao da bi bio presretan kad bi oba doma donijela zaključak da se ovo pitanje riješi, što ne mora da znači i usvajanje ovog zakona, već rješavanje putem Krivičnog zakona.
Podršku zakonu dao je zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Sulejman Tihić, koji je rekao da postoje svi politički razlozi za njegovo donošenje.
Hrvatski delegat Josip Merdžo izrazio je spremnost Kluba Hrvata da podrži regulisanje ovog pitanja, ali je ostavio otvorenim da li će to na kraju biti putem donošenja posebnog zakona ili korekcijom Krivičnog zakona.
Komisija je sa tri glasa za, dva protiv i jednim uzdržanim utvrdila da je predloženi zakon o zabrani negiranja, minimiziranja, opravdavanja ili odobravanja holokausta, zločina genocida i zločina protiv čovječnosti, usaglašen sa Ustavom i pravnim sistemom BiH.