SARAJEVO - Za novu blamažu BiH na međunarodnoj političkoj sceni, odgovornost, po svemu sudeći, snose članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine koji se nisu mogli dogovoriti o istupu predstavnika ove zemlje u Savjetu bezbjednosti.
Nakon izvještaja visokog predstavnika Valentina Incka o napretku BiH, u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih ncija (UN) nije se čuo glas predstavnika ove zemlje.
Prema proceduri, Misija BiH u UN-u i Ministarstvo vanjskih poslova pripremaju prijedlog obraćanja bh. predstavnika, a državno Predsjedništvo, koje vodi vanjsku politiku, odlučuje o konačnom tekstu.
Članovi Predsjedništva nisu se mogli dogovoriti o tekstu pisma koje je u sjedištu UN-a trebalo da pročita bh. ambasadorka pri UN Mirsada Čolaković. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović odbacio je navode o odgovornosti Ministarstva vanjskih poslova BiH, ističući da je u ovom slučaju ispoštovana predviđena procedura.
„Na žalost, desilo se da BiH ništa ne kaže zvanično o izvještaju visokog predstavnika Valentina Incka. Odgovorno je Predsjedništvo BiH. Ovoga puta Ministarstvo vanjskih poslova je dostavilo nacrt govora u Savjetu bezbjednosti UN-a oko kojeg se mi u Predsjedništvu nismo mogli dogovoriti“, rekao je Radmanović.
Radmanović nije mogao prihvatiti formulaciju u dijelu teksta koji se odnosi na NATO dok su se, prema nezvaničnim informacijama, članovi Predsjedništva Bakir Izetbegović i Željko Komšić usprotivili formulaciji o formiranju nove parlamentarne većine. Radmanović podsjeća kako ovo nije prvi put da državno Predsjedništvo nema usaglašen stav o važnim političkim pitanjima.
„Dvije godine smo bili članica Savjeta bezbjednosti. Ova situacija u kojoj smo se našli prije dva dana je praktično svaki dan bila u Predsjedništvu i imali smo nekoliko situacija kada se nismo mogli usaglasiti“, kaže Radmanović.
Politički analitičar Adis Arapović kaže da je teško i nabrojati, kako nesporazume u komunikaciji između različitih nivoa vlasti u BiH, tako i situacije u kojima odgovorni zvaničnici nisu mogli postići konsenzus.
„Zaista je pitanje da li BiH uopšte ima vanjsku politiku ili je to samo vođenje vanjskih poslova uz permanentne sukobe na relaciji unutrašnjih političkih subjekata“, kaže Arapović. Analitičari tvrde kako se BiH još jednom osramotila na međunarodnoj političkoj sceni, od čega mogu profitirati samo koji osporavaju njen državnopravni subjektivitet.