SARAJEVO - U BiH danas ima 130.000 raseljenih osoba, koje 15 godina od Dejtonskog mirovnog sporazuma čekaju dom i krajnje vrijeme da se zatvori poglavlje dugotrajnog raseljeništva.
Kazala je ovo u petak Aida Prljača, portparol UNHCR-a u BiH, povodom Svjetskog dana izbjeglica koji se obilježava u nedjelju, 20. juna.
Uz napomenu da u svijetu ima više od 40 miliona izbjeglih i raseljenih, istakla je da se od 690.000 raseljenih u BiH njih 7.000 nalazi u kolektivnim centrima gdje žive u teškim uslovima, dok je više od milion osoba ostvarilo pravo na povratak, ali to ne znači da se nalaze u mjestima povratka.
"Dom nisu samo zidovi, već i pristupanje osnovnim pravima poput zaposlenja, blizine škole, zdravstvene zaštite, struje i vode", naglasila je Prljača.
Smatra da je Svjetski dan izbjeglica, čija je ovogodišnja tema "Dom", prilika da se vlasti u BiH podsjete na rješavanje njihovih problema. Kako je naglašeno, za UNHCR proces povratka neće biti završen dok god postoji ijedna osoba koja se želi vratiti.
"UNHCR brine i o 7.000 izbjeglica iz Hrvatske koje trebaju rješenje. Ne raspolažemo tačnim informacijama koliko izbjeglih bh. građana iz inostranstva želi da se vrati u BiH, ali mislim da ih ima oko 40.000".
Svjetski dan izbjeglica u nedjelju će biti obilježen performansom na trgu ispred BBI centra u Sarajevu, kada će biti položeno 180 cigli koje simboliziraju 180 mjeseci od Dejtona. Cigle će položiti sarajevski umjetnici Almir Kurt i Samir Plasto, osoblje UNHCR-a, a Prljača je pozvala i predstavnike bh. vlasti da se im pridruže.
Pojašnjavajući simboliku ključeva i cigli, koji će biti korišteni na performansu u nedjelju, Samir Plasto juče je rekao da svako kada negdje krene nosi sa sobom ključ svog doma, te da su vjerovatno tako radile i izbjeglice tokom rata kada su otišle iz kuća da spase svoje živote. Dodao je da simbol ključa i nove cigle, koja označava novi dom, predstavljaju sjeme kuće.
Predstavnici UNHCR-a naglasili su koliko je značajno da se usvoji revidirana strategija povratka u Parlamentarnoj skupštini BiH.
"Revidirana strategija je ključni akt u rješavanju problema povratka i to je, prvi put, sveobuhvatni dokument jer povratak je i mogućnost zaposlenja, blizina škole, struja i voda", zaključila je Prljača.