SARAJEVO, MOSTAR - Zbog nedostatka budžetskog novca, fiskalne nestabilnosti i prestanka dotoka povoljnih kredita, kriza u Vladi FBiH kulminirala je u mjeri u kojoj se politički akteri više i ne libe pokazati da se političko djelovanje svelo na borbu za resurse i kontrolu novčanih tokova.
Ovo je, u najkraćem, pogled većine vodećih političkih analitičara na stanje u krovnom tijelu izvršne vlasti u FBiH, koje je već mjesec i po u krizi.
Vlada Federacije, iako naizgled zasjeda, do danas se nije pozabavila niti jednim ključnim pitanjem koje bi se ticalo katastrofalnog ekonomskog i socijalnog stanja u ovom dijelu BiH. Od sredine aprila partneri u Vladi bore se za osiguranje ključnog utjecaja na procese razrješenja i imenovanja u federalnim preduzećima, a samim tim i na političko ovladavanje ovim preduzećima koja donose veliki profit.
"Naravno, znali smo to i ranije, ali zbog pristojnih priliva taj problem nije izlazio u prvi plan. Sada je 'bara još manja, a puno je krokodila'. Nažalost, bojim se da je prag osjetljivosti bh. građana toliko snižen da ovo može potrajati mjesecima, možda i godinama", upozorava Asim Mujkić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
Profesor Šaćir Filandra, dekan na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, naglašava da je stanje u Vladi FBiH samo odraz i oblik permanentne krize u kojoj se država i društvo nalaze.
"Ništa se u tom smislu s ovom vladom ne dešava što već nije ranije s nekim prethodnim ili što neće s nekom narednom. Ovo je borba za raspodjelu resursa i javnog dobra, jer nema novca, a ne neka ideološka kriza", ističe on.
Ipak, Filandra je uvjeren da će se politički akteri na kraju dogovoriti, "jer su materijalni interesi jači od ideoloških i stranačkih principa".
Analitičar Srećko Latal iznosi zanimljivu tezu po kojoj je kriza u FBiH "kombinacija više elemenata i nastavak krize koja traje još od 2006. godine".
"Tada je međunarodna zajednica promijenila svoj angažman u BiH, prestali su pritisci i guranja, više nije bilo bonskih ovlasti. Drugo, ova kriza se ne može posmatrati odvojeno od krize u Vladi RS, ma šta ko mislio", smatra Latal.
Dodaje da je "nepredvidivost" zajednički imenitelj za obje entitetske vlade.
"Ja ne vidim mogućnost da ijedna od dvije entitetske vlade opstane u ovim sastavima u narednih šest mjeseci", procjenjuje Latal.
Slavo Kukić, profesor i politički analitičar iz Mostara, smatra da je ovaj sukob posljedica toga što dvije nepomirljive političke filozofije čine Vladu FBiH.
"Jedna, koju personificira DF, nudi filozofiju upravljanja državom utemeljenu na interesu svih građana. Nasuprot tome je filozofija SDA-HDZ, koja bi status kvo zadržala još 100 godina. Logična posljedica toga je stalno sukobljavanje", smatra Kukić.
Najgori scenarij, prema njegovom mišljenju, je mogući izlazak DF-a iz vlasti, jer bi to SDA i HDZ "ostavilo prazan prostor da rade šta hoće".