Cilj mojih sastanaka s političkim liderima su razmatranje trenutne političke situacije i rezultati provođenja zaključaka PIC-a, što nas očekuje na jesen, kaže na početku intervjua za "Nezavisne novine".
"Preostalo je još nekoliko pitanja u vezi sa strategijom tranzicije OHR-a, znači, numerički manji dio, ali teška pitanja su ostala i zato želim da razgovaram s liderima. Želim da stvorimo atmosferu koja će omogućiti da uđemo u jesenju sezonu, da znamo tačno šta su nam prioriteti i kako treba da krenemo prema tome", naglašava Lajčak.
NN: Spomenuli ste atmosferu, kako ocjenjujete atmosferu u BiH nakon hapšenja Radovana Karadžića?
LAJČAK: Iskreno da kažem, mislim da je to sjajna vijest za svakog normalnog, poštenog, demokratski mislećeg čovjeka, bez obzira kojoj naciji pripada. Isto tako je to odlična prilika za potpunu normalizaciju odnosa bošnjačkog i srpskog naroda. Naravno, sve dok je Ratko Mladić na slobodi, ne možemo da govorimo da je sve završeno, ali ovo je značajno. U tom smislu ja sam to pozdravio i isto tako želim da dodam da je otvoren prostor za poboljšanje kvaliteta odnosa između BiH i Srbije, Sarajeva i Beograda. Ali, vidim i da hapšenje Karadžića postaje žrtva svakodnevne politike i posebno predizborne kampanje. Vidim od političkih lidera da se, govoreći o hapšenju Karadžića, obraćaju svom biračkom tijelu i to nije dobro, jer ovakva prilika za nacionalno pomirenje ne bi trebalo da bude propuštena.
NN: Prve reakcije iz Sarajeva bile su da sada treba ukinuti RS...
LAJČAK: Ja sam jasno rekao da treba da odvojimo hapšenje Karadžića i ustavno uređenje BiH, te dvije stvari nemaju veze. Te prve reakcije su antidejtonska retorika. Sa druge strane, i u RS vidim kao da su sada svi patriote i kao da se patriotizam mjeri time ko se više bori za Karadžića i njegovu porodicu. I to me čudi, jer niko nije optužio RS za hapšenje Karadžića, a u stvari znamo da su trenutni politički lideri RS imali svojih problema sa Karadžićem. Razočaran sam time da glasove u RS donosi borba za prava Radovana Karadžića i njegove porodice.
NN: Vi smatrate da je netačna teza da je suđenje Karadžiću suđenje Republici Srpskoj?
LAJČAK: Apsolutno netačna. Niko ne sudi, niko nema pravo da sudi Republici Srpskoj. Njeno postojanje je definisano Dejtonom, a Dejton nije potpisivao Radovan Karadžić. Svi znamo ko je potpisao Dejton. Karadžić je čovjek za kojeg se apsolutno sumnja da je jedan od najvećih ratnih zločinaca, a to neka Sud dokazuje. A, pozicija RS unutar BiH je potpuno odvojeno pitanje.
NN: Da li svojim reakcijama političari iz Sarajeva na neki način guraju RS iz BiH?
LAJČAK: To je nastavak iste pjesme, gdje se svi političari, svi, obraćaju svom biračkom tijelu i niko od njih nema interes da pruži ruku preko granice svog biračkog tijela, preko svoje entitetske, nacionalne pripadnosti. Drugo, ponovo vidimo nastavak iste priče u kojoj svako želi da vidi samo svoj dio istine i da ignoriše dio istine koji ne odgovara njemu.
NN: Kako izaći iz tog začaranog kruga?
LAJČAK: Da, apsolutno, začarani krug je izraz koji i ja koristim. Sad se vrtimo u začaranog krugu i hapšenje Karadžića je još jedna "prilika" da nastavimo da se vrtimo u istom krugu. Izaći treba na način da se počnemo baviti pitanjima koja su relevantna. Niko ne može da ospori Ustav ove zemlje. Nijedan političar pojedinačno ne može da ga promijeni. Ali, svaki političar pojedinačno može da uradi mnogo toga da se u ovoj zemlji živi bolje i da ova zemlja krene brže prema evropskim integracijama. Top teme treba da budu šta smo uradili, šta smo uspjeli, koliko smo prošli puta prema ukidanju viza sa EU. Gdje se nalazimo sa ispunjavanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Niko ne govori danas o evropskim temama! Kao da one ne postoje. Znači, to je moj odgovor.
NN: Odlučili ste da ne vratite dokumente porodici Radovana Karadžića...
LAJČAK: Porodica će ga sigurno vidjeti, u to nema sumnje. Ja sam odluku o oduzimanju dokumenata donio na osnovu komunikacije s Tribunalom u Hagu i na osnovu dovoljno evidencije da su oni dio mreže koja pomaže haškim bjeguncima.
NN: Da li konkretno samo Karadžiću?
LAJČAK: Ne zato jer su pripadnici porodice nego što su dio šire mreže koja pomaže haškim bjeguncima. Pokazalo se da neki atak na tu mrežu donosi rezultate. Ja sam ozbiljan i odgovoran čovjek i odluku donosim i u komunikaciji s Haškim tribunalom i drugim međunarodnim partnerima. Meni je potrebno da sam siguran da moja odluka neće otežati posao tih koji se bore s preostalim bjeguncima. Mislim da je u interesu srpskog naroda da završi posao i sa preostalom dvojicom i da konačno odvojimo individualnu od kolektivne krivice.
NN: Da li u ovakvoj situaciji postoji mogućnost da bude pokrenuto pitanje ustavnih promjena, pogotovo sada prije izbora?
LAJČAK: To pitanje jeste na dnevnom redu i postoji razumijevanje svih političkih lidera da ćemo se ovom pitanju vratiti odmah poslije izbora u oktobru. Ali, nije problem otvoriti pitanje, već je ključ šta možemo da postignemo i koliko možemo da napredujemo. Ali, ako odnos prema ustavnim promjenama bude definisan nekim stranačkim, nacionalnim interesima, a ne državnim, onda nećemo daleko doći. Ali, to pitanje je svakako na dnevnom redu i mislim da je naša odgovornost da treba da počnemo da se bavimo tim pitanjem.
NN: Pitanje raspodjele državne imovine i donošenja zakona povezuje se sa zatvaranjem OHR-a. Kako riješiti ovo pitanje?
LAJČAK: Istine radi, Državna komisija je ušla u ćorsokak i jasno je da je ovo pitanje koje se ne može riješiti na nivou eksperata, već zahtijeva politički angažman. Upravo dolazi vrijeme da o tome razgovaramo i to je jedna od teme razgovora koje ću voditi s političarima. Mi smo se od februara prvo fokusirali na pitanja koja su više tehničke, a manje političke prirode, da bismo raščistili s tim i da sada imamo i prostor i vrijeme da se fokusiramo na politički osjetljivija pitanja. A, pitanje državne imovine je dominantno. Mi imamo svoje mišljenje, a stav koji je Državna komisija načelno donijela u oktobru prošle godine je stav vrlo blizak nama, našem stavu i mišljenju. Nažalost, poslije se odustalo od tog stava i sada treba da tražimo konsenzus na nivou političkih lidera. Očekujem da ćemo se vratiti praksi redovnih sastanaka političkih lidera, jer se to pokazalo kao koristan instrument, jer je svaki od tih sastanaka dao dobre rezultate za ovu zemlju.
NN: Kada govorite o problemima, može li BiH funkcionisati bez OHR-a?
LAJČAK: OHR nije vječita institucija. OHR ima definisan strateški cilj, a to je da BiH postane stabilna, samoodrživa zemlja koja je nepovratno na putu prema evropskim integracijama. Da bismo došli do tog cilja, definisali smo pet zadataka i dva uslova. Međunarodna zajednica nema namjeru da BiH vodi za ruku vječno. Međunarodna zajednica je ušla ovdje da zaustavi strašni rat i za 69 godina je uradila mnogo da izgradi institucije države. Međunarodna zajednica je investirala mnogo u BiH i apsolutno sam uvjeren da su državne institucije, koje su funkcionalne, u interesu svakog građanina i svakog entiteta. Više Bosne i Hercegovine sigurno ne znači manje entiteta, a bolje institucije sigurno znače napredak prema EU. Međunarodna zajednica ima svoju odgovornost, želi da završi svoj posao i da ode iz BiH, ali znajući da smo uradili dobar posao za građane i da ova zemlja ide u dobrom pravcu. Taj proces ima svoju tendenciju i očekujemo od domaćih partnera da preuzimaju odgovornost. Mi danas više vidimo svoju ulogu kao fudbalskog sudije. Ne da igramo i dajemo golove, ali da ne dozvolimo da se krše pravila. Tu ne treba da bude bilo kakvih mistifikacija.
Crne liste u institucije
NN: Stiče se utisak u javnosti da je Vaš prvi zamjenik Rafi Gregorijan mnogo više eksponiran od Vas?
LAJČAK: Ne znam za utiske, ali činjenica je da sam ja tri sedmice bio na odmoru. Moj zamjenik je bio tu i naravno da je u to vrijeme bio medijski eksponiran. Inače, mi ne mjerimo uspješnost našeg posla brojem pojavljivanja u medijima. Mi znamo šta su naši prioriteti i naši zadaci.
NN: Upoznati ste s aferom "crne liste" i reketiranjem biznismena u RS, za šta su osumnjičeni tadašnji funkcioneri iz "Transparensi internešnela". Kako gledate na ovaj slučaj, jer je i Vaš zamjenik reagovao u vezi s ovom aferom?
LAJČAK: Očekujem da se nadležni sudski organi i institucije bave ovim poslom i da nam pokažu gdje je tu istina. Treba da imaju sav prostor za rad i sve informacije.