SARAJEVO, BANJALUKA - Među nekoliko hiljada telefonskih poziva dnevno za policiju, vatrogasce i Hitnu pomoć mnogo je lažnih dojava, upozoravaju u operativnim i dispečerskim centrima ovih službi širom BiH.
"U prosjeku dnevno primimo između 1.000 i 1.500 poziva. Veliki broj ovih poziva su lažne dojave", kaže Nehrun Prašović iz Operativnog centra MUP-a Kantona Sarajevo.
U vrijeme naše posjete telefoni u Operativnom centru su neprestano zvonili, a bili smo svjedoci i nekoliko lažnih dojava.
"Ovakvih poziva je na desetine dnevno. Kada je uhapšen Radovan Karadžić telefoni su se 'usijali'. Narod je nas zvao i pitao da li je to istina", priča Jerko Budimir.
U Dispečerskom centru Hitne pomoći kažu da na 10 telefona dnevno bude primljeno i do 2.000 poziva.
"Svakakvih poziva ima - od nemoralnih ponuda, raznih vulgarnosti, do molbi da im 'hitno' damo 1.000 ili 2.000 KM. Moramo pohvaliti 'Eronetov' centar za pomoć korisnicima jer svaki poziv koji je bio upućen s njihovog broja dobio je poruku upozorenja", priča dispečer u ovom centru Azra Kreho. Njena koleginica Belma Muharemović kaže da im često i prijete.
"Ljudi nemaju razumijevanja, prijete nam što nas nema i slično. Naše kolege su jednom i pretučene kada su došle na intervenciju", kaže Muharemovićeva.
U Operativnom centru Civilne zaštite KS i u Dispečerskom centru Vatrogasne brigade govore da nekada bude i do 500 poziva dnevno, od kojih je svega pet do 10 odsto pravih poziva za pomoć.
U MUP-u KS ističu da ih građani zovu i iz razloga što znaju kratke i besplatne brojeve.
Dragan Blagojević, dežurni telefonista u Vatrogasnoj jedinici Banjaluka, kazao je da lažnih uzbuna ima stalno i da su najčešće iza ponoći.
"Po glasu izgleda kao da su u najvećem broju ovakvih slučajeva u pitanju tinejdžeri. Zovu najčešće naveče i to između ponoći i tri časa ujutro", naveo je Blagojević.
On je kazao da se dešavalo da vatrogasci odu na lice mjesta u ovakvim slučajevima, ali da u najvećem broju slučajeva prepoznaju i procijene da je u pitanju lažna uzbuna.
"Ono što je karakteristično za ova lica jeste to što vrlo brzo izgovore rečenicu koja je često nerazumljiva, a djeluju i neuvjerljivo, tako da ih skoro uvijek prepoznamo", objasnio je Blagojević.
Duško Milovanović, načelnik Službe hitne pomoći u Bijeljini, kazao je da lažne dojave od građana predstavljaju veliki problem za ovu službu.
"Stalno imamo lažne dojave građana, a najčešće su u pitanju poremećene osobe. Dežurni službenici u većini slučajeva prepoznaju da je u pitanju lažna dojava, ali najveći problem je što ovi pozivi zauzimaju telefonsku liniju i onda neko ko stvarno treba našu službu ne može da dobije", istakao je Milovanović.
Ljerka Stanimirović, portparol CJB Doboj, potvrdila je da imaju lažnih dojava od strane građana, a uglavnom se radilo o dojavama da su postavljena eksplozivna sredstva u školama.
U CJB Trebinje su kazali da se ponekad dešava da imaju pozive ove vrste i da u većini slučajeva provjere dojave, a u pitanju su uglavnom tinejdžeri koji se ponekad samo smiju u slušalicu.
Svi pamte lažnu uzbunu iz Semizovca
Slučaj koji je digao cijeli Kanton Sarajevo na noge je onaj od prije nekoliko mjeseci, kada su policija i Hitna pomoć dobile dojavu da se kod Semizovca survao autobus pun putnika.
"Naše četiri ekipe su otišle na lice mjesta, policija, vatrogasci. Nekoliko sati je teren pretraživan i na kraju se uspostavilo da je dojava lažna. Ni do danas se nije ušlo u trag tom pozivu koji je došao sa srbijanskog broja", ističe Azra Kreho iz Dispečerskog centra Zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS.