MOSTAR - Leo Pločkinić, predsjednik NVO "Kroacia Libertas" i glavni koordinator hrvatskog nevladinog sektora u BiH, smatra da bi ustavne promjene morale da dovedu do stvaranja federalnih jedinica koje bi podrazumijevale Republiku Srpsku u dejtonskim granicama, hrvatsku federalnu jedinicu Herceg Bosnu i Bosansku Republiku.
U izjavi Srni Pločkinić je iznio stav da najbolje rješenje predstavlja dio Dejtonskog plana i dio Kutiljerovog plana koji se odlikuje u rješenju bh. državnog uređenja od tri ili četiri multietničke, savezne federalne jedinice sa vlastitim nivoom zakonodavne, sudske i izvršne vlasti te centralnim - državnom nivoom, koji može u kontinuitetu nastaviti da predstavlja Savjet ministara BiH.
On je precizirao da bi hrvatska federalna jedinica Herceg-Bosna bila u granicama koje je unijela u Dejtonski sporazum s pravom diskontinuiteta teritorija u svim onim opštinama i na onom hrvatskom teritoriju koji je bio pod kontrolom Hrvata i koji je samim time unesen u Federaciju BiH, dok bi Bosanska Republika bila u granicama koje su Bošnjaci unijeli u Federaciju BiH na dan potpisivanja Dejtonskoga sporazuma.
"Posebno je važno istaći da ove teritorijalne federalne jedinice i danas neformalno postoje i funkcionišu, jer na njima postoje tri različita telekom operatera, tri različite elektroprivrede, tri različita vodovodna poduzeća, tri različita komunalna preduzeća..." - ističe Pločkinić.
On navodi da postojanje i suživot pripadnika drugih naroda u nekoj trećoj saveznoj jedinici predstavlja samo dokaz njene multietničnosti, što je i cilj novog ustavnog uređenja. Kantoni u Federaciji BiH bili bi ukinuti, a samo tim potezom bi se uštedilo više od dvije milijarde maraka koje bi umjesto na glomaznu administraciju bile usmjereno na ekonomska ulaganja.
"U takav predloženi ustav bila bi ugrađena odrednica o nemogućnosti izdvajanja ili otcjepljenja, na šta sada i danas sva tri ili bilo koji konstitutivni narod ima pravo u skladu sa Poveljom UN o Pravu na samoodređenje i samoopredjeljenje konstitutivnih naroda koja je unesena u Aneks 4. Dejtonskog sporazuma" - navodi Pločkinić.
Prema njegovoj ocjeni, ovakvo rješenje problema doprinijelo bi trajnom i održivom miru, većoj toleranciji u BiH, potpuno bi otklonilo nepovjerenje između tri naroda, te sumnje u bilo kakva "osvajanja" ili "prekrajanja" teritorija.
"Današnje stanje ostavlja snažan utisak da su Hrvati i Srbi nekakvi gubitnici koji su dužni pobjednicima Bošnjacima biti podloženi ili potčinjeni, pa se javljaju otvorena javna nezadovoljstva kao i ranije u istoriji koja je bila turbulentna" - dodaje Pločkinić i zaključuje:
"Hrvatski narod danas nema nikakvih prava, kao ni elemente konstitutivnosti što može biti samo element trajne nestabilnosti koja može dovesti do trajne neodrživosti BiH i skore propasti dejtonskog rješenja, kom kao nepravednom mirovnom rješenju ipak `curi` vrijeme. U fokusu ovoga rješenja, nestale bi sumnje kako Bošnjaci imaju `skrivene namjere unutarizma` u BiH koja bi nakon predloženih principa rješenja i `položenih karata na sto` očuvala svoju cjelovitost i nedjeljivost kao država na unutarnjem i međunarodnom planu".