SARAJEVO U opštinskim matičnim uredima u BiH ne postoji nikakva prepreka da bilo ko uzme tuđi rodni list, uvjerenje o državljanstvu ili drugo uvjerenje iz službene evidencije opštinskih matičnih ureda, što otvara ogromne mogućnosti za zloupotrebe, upozoravaju iz nekoliko opštinskih matičnih službi.
`U uredbi sa zakonskom snagom o matičnim knjigama iz 1992. godine, koja je objavljena u `Službenim novinama Republike BiH` broj 20/92 i koja je još na snazi, stoji da se uvjerenje ne može izdati trećoj osobi samo ukoliko se utvrdi da se radi o zloupotrebi, ali kako utvrditi da je u pitanju zloupotreba`, kažu u sarajevskoj opštini Centar. U Državnoj komisiji za zaštitu ličnih podataka smatraju da ovaj princip treba izmijeniti.
`Ne znam na osnovu kojeg propisa opštine djeluju na taj način, ali to treba izmijeniti. S druge strane, pak, samo u Zakonu o državljanstvu iz 1993. godine jasno piše da se uvjerenje o državljanstvu izdaje licu na koje se odnosi`, kaže Petar Kovačević, predsjednik ove komisije. Slaže se s ocjenom da ova nezaštićenost otvara veliki prostor za zloupotrebe. Podsjeća da su u BiH na snazi i Zakon o slobodi pristupa informacijama, prema kojem su sve informacije dostupne. Prema ovom zakonu, za informacije koje bi se mogle svrstati u kategoriju ličnih postoji `test javnog interesa`, na osnovu kojeg se određuje da li bi objavljivanje neke informacije donijelo više koristi društvu ili štete pojedincu. Ukoliko se, pak, neka informacija dotiče odbrane zemlje, ili sigurnosti, tada se ne daje ni onom na koga se odnosi.
`No, ukoliko bilo ko sumnja da postoji mogućnost zloupotrebe njegovih ličnih dokumenata, može se obratiti našoj komisiji, koja će provjeriti te sumnje i staviti zabranu raspolaganja podacima`, kaže Kovačević.
U sarajevskoj opštini Novi grad, jednoj od najnaseljenijih opština u BiH, kažu da su pokušali uvesti pravilo prema kojem se tuđi dokument može izdati samo uz punomoć.
`Takva praksa je neodrživa, jer je bio veliki pritisak građana da se to ukine. Neki ljudi su zaista u nemogućnosti da sami dođu po dokument, a izrada punomoći s ovjerom je ponegdje veoma skupa`, kaže Željko Lalić iz ove opštine.
U Uredu ombudsmana za ljudska prava u FBiH, koji nadzire primjenu Zakona o slobodi pristupa informacijama, kažu da bi u slučajevima kada neko traži uvjerenje za drugu osobu trebali provesti `test javnog interesa` i ocijeniti da li osoba na koju se odnosi uvjerenje ima interes da onaj ko traži i dobije taj dokument.
Nezakonit `biznis`
Nezaštićenost ličnih podataka otvara prostor i za nezakonite `biznise`, kažu u sarajevskim opštinama.
`Pojedinci od građana koji su prije rata stanovali na teritoriji današnje RS uzimaju po 20 ili 30 KM da bi im donijeli neka uvjerenja iz matičnih ureda tamošnjih opština. Ljudi imaju različite razloge zašto ne idu tamo, starost, bolest, strah ili bilo šta drugo, a neko se dobro okoristi na tome`, kažu u opštinama.