Li
`Ukoliko Dom naroda parlamenta FBiH ne napravi taj prvi korak i u naredne četiri godine ovaj parlament radiće u nepotpunom kapacitetu i protivustavno i odluke i zakoni koje bude donisio biće upitne`, kaže Koraćeva.
NN: Dom naroda Parlamentarne skupštine FBiH pune četiri godine ne radi u punom kapacitetu jer nije popunjen Klub delegata iz reda srpskog naroda. Šta će Centralna izborna komijisa BiH poduzeti da se isti problem ne desi i u ovom četvorogodišnjem periodu?
KORAĆ: Centralna izborna komisija BiH je još poslije izbora 2002. godine ukazala parlamentu FBiH na problem da Dom naroda parlamenta FBiH nije konstituisan i da ne radi u punom kapacitetu, jer nije popunjen Klub Srba. Po Ustavu FBiH Klub naroda mora da ima 17 delegata, ali taj klub nije izabran u protekle četiri godine. Postojeća rješenja po zakonu ne daju mogućnost da bude izabrano tih 17 delegata i u ovom mandatu. S obzirom da se biraju kantonalne skupštine uputili smo prijedlog amandmana na Ustav FBiH. Taj prijedlog bi išao u pravcu da se Izbornim zakonom BiH regulira to pitanje ukoliko u kantonalnim skupštinama ne bude izabran dovoljan broj zastupnika u kantonalnim skupštinama iz reda srpskog naroda. Interesantno da apsolutno niko ne pridaje značaj da Dom naroda FBiH nije konstituisan iako je njegova specifičnost da garantuje zaštitu vitalnog nacionalnog interesa i iako se otvara problem ostvarivanja prava jednog naroda. Očito da to pitanje nikoga ne zanima. S obzirom da Dom naroda FBiH nije u punom sastavu konstituisan pitanje je da li može ostvariti svoju ustavnu funkciju?! Takođe, postavlja se pitanje šta znači odluka Ustavnog suda FBiH iz 2002. godine o konstitutivnosti naroda ukoliko Dom naroda parlamenta FBiH ne broji onoliko izaslanika iz reda srpskog naroda koliko je to potrebno i na koji način će se štititi prava jednog naroda. To je nešto što je stavljeno u drugi plan imajući u vidu konstituiranje vlasti i amandmane na Ustav BiH. Moj dojam je da je to pitanje i dalje u drugom planu.
NN: Koji je to prvi korak da se riješi ovaj problem?
KORAĆ: Prvi korak bi bio izmjene Ustava FBiH. Ali, ako postoji interes mogući su i drugi mehanizmi. To je da se kroz izmjene Izbornog zakona BiH ovlasti Centralna izborna komisija BiH da privremeno do donošenja amandmana na Ustav FBiH riješi to pitanje na način na koji su riješena pitanja obaveze nacionalne zastupljenosti pojedinih naroda u drugim dijelovima vlasti kao što je to riješeno za grad Mostar ili Narodnu skupštinu RS gdje postoji obavezna nacionalna kvota Bošnjaka i Hrvata. Naravno da mehanizmi postoje da se ovo riješi ako postoji interes. Opći interes političkih partija mora da bude iznad interesa stranaka i odluku Ustavnog suda FBiH o konstitutivnosti amandmana na Ustav treba provesti, da bi se konačno pokazalo da je BiH pravna država i da je vladavina prava osnovni ustavni princip.
NN: Koji je najbrži put da se dođe do rješenja?
KORAĆ: To se može jednostavno završiti. Postoji mehanizam da se to riješi iako je teško ići u procedure izmjene amandmana na Ustav, jer je to dugotrajan proces. Ali je sigurno da se to može riješiti ako postoji politička volja. Parlament FBiH treba da ovlasti Izbornu komisiju BiH da iznađe mehanizam bezobzira što u Ustavu FiH piše to što piše. Prije svega, bilo bi u interesu da parlament FBiH ima 17 izaslanika iz reda srpskog naroda kako to propisuje Ustav i ukoliko se brzo ne mogu donijeti amandmani na Ustav FBiH parlament treba da donese odluku i ovlastiti Centralnu izbornu komisiju BiH da propiše način popunjavanja Doma naroda parlamenta FBiH sa nedostajućim brojem izaslanika iz reda srpskog naroda. Navela sam primjer grada Mostara koji isto tako ima nacionalnu kvotu ili Narodne skupštine RS koja takođe ima obaveznu nacionalnu kvotu u svom sazivu, jer je Izborni zakon BiH to propisao i razriješio te mehanizme. Najlogičnije bi bilo da se Izbornim zakonom BiH to razriješi, jer bi to trajalo kraće nego proces donošenja amandmana na Ustav FBiH.
NN: Ukoliko Dom naroda parlamenta FBiH ne napravi taj prvi korak, da li će i u naredne četiri godine ovaj parlament raditi u nepotpunom kapacitetu i da li je to protivustavno?
KORAĆ: To sigurno nije ustavno i vjerovatno će se desiti i ovaj put ako se ne iznađe politička volja da se taj problem završi. U prošlom sazivu se na isti način tako funkcioniralo i nije bio odgovarajući ustavom propisani broj izaslanika. Ako se i u ovom mandatu desi isto to će predstavljati kršenja ustavnih principa što je nedopustivo iako se svi zaklinjemo u vladavinu prava. To će značiti da oni koji predstavljaju narod nisu u stanju da osiguraju osnovni ustavni princip, da se obezbijedi da Dom naroda FBiH funkcioniše kako to zakon propisuje.
NN: Koliko će onda Klub Srba u ovom sazivu Doma naroda parlamenta FBiH brojati srpskih delegata?
KORAĆ: S obzirom da još nije završen izbor u svim kantonimateško je reći koliko će točno biti Srba u Domu naroda FBiH, ali Srbi mogu ostvariti zaštitu vitalnog nacionalnog interesa sukladno tom tumačnju. Zabrinjavajuće je da četiri godine nakon općih izbora 2002. godne, kada su sve analize ukazivale da neće biti dovoljan broj srpskih izaslanika u skupštinama kantona da se delegiraju u Dom naroda FBiH, da apsolutno niko nije pokrenuo inicijativu za izmjenu Ustava ili pokušao da nađe rješenje. Centralna izborna komisja BiH je još 2002. tri puta pisala parlamentu FBiH, ali smo nakon ovih izbora poslali pismo CIK-u i ukazivali na taj problem. Ali, je to pitanje koje očito nikoga ne zanima.
NN: Na koji način Srbi u FBiH mogu da zaštite svoje nacionalne interese ako nije izabran dovoljan broj delegata iz srpskog naroda koji bi štitio njihove interese?
KORAĆ: Meni kao pravniku nije jasno da ako je Ustav FBiH pisao da mora biti 17 izaslanika onda se postavlja pitanje da li su sve ranije odluke koje su donesene odnosno, zakoni koji su usvojeni uparlamentu FBiH,da li su usvojeni na ustavan način, jer nemate jedan klub. U ovom slučaju Klub srpskog naroda nije zastupljen u punom kapacitetu kako to Ustav propisuje. Ured visokog predstavnika BiH ranije je dao tumačenje da je to sve pravno čisto, da su zakoni u Domu naroda FBiH doneseni u skladu sa Ustavom i zakonom iako bez punog saziva kluba iz reda srpskog naroda. Ipak, diskutabilno je da li su svi zakoni koji su doneseni u parlamentu FBiH, ako broj poslanika nije u kapacitetu kako je to zakonom propisano, da li su ti zakoni doneseni na ustavan način. Stoga bi sve trebalo učiniti da se i u ovom mandatu ne desi isto.
Nismo u stanju formirati vlast, a želimo u EU
NN: Kome odgovara da Dom naroda Parlamentarne skupštine FBiH ne radi u punom kapacitetu?
KORAĆ: Sigurno da postoje oni kojima odgovara da tri mjesecanemamo konstituiranu vlast, a hoćemo u Evropsku uniju i svima su puna EU. Svi pričaju o Evropi, a nismo u stanju ni da konstituišemo vlast u Ustavom predviđenom roku kako se radi u svim demokratskih zemljama odmah nakon objave službenih rezultata izbora. Interesantno da i građani koji su birali vlast jednostavno ostaju gluhi i nijemi na sve i ne vide da ni nakon četiri mjeseca nećemo imati upotpunosti konstituisanu vlast, da budžet FBiH ne može da se usvoji, da neće funkcionirati ni ostali organi vlasti od izvršne do zakonodavne... To je pitanje koje zaslužuje mnogo značajniju raspravu svih slojeva društva, intelektualaca, sociologa, psihologa, jer je nezamislivo da je 1996. godine vlast bila konstituisana prije nego nakon izbora 2006. što je nedopustivo. Da se to dogodilo nakon Dejtonskog sporazuma bilo bi i logično. Ali, ovako je nedopustivo da se četiri mjeseca čeka na konstituisanje vlasti. Tako imate nelogičnu situaciju da u Vladi FBiH sjede ljudi koji su istovremeno i u parlamentu FBiH i sve su to nelogičnosti koje apsolutno nemaju veze sa demokratskim standardima. Ovakve stvari se moraju mijenjati.