Iako je BiH u velikom obimu zadužena, nivo zaduženosti stanovništva još nije kritičan. Ukoliko, međutim, bude nastavljen trend intenzivnog zaduživanja, koji vlada posljednjih godina, BiH bi se mogla suočiti s problemima.
Viceguverner Centralne banke BiH Ljubiša Vladušić vjeruje da će zaduženost ostati pod kontrolom, navodeći da će tome značajno doprinijeti i nedavno uspostavljeni Registar kredita.
NN: Centralna banka je uspostavila Registar svih kredita. Šta su njegove glavne prednosti i kako trenutno funkcioniše?
VLADUŠIĆ: Prema mišljenju korisnika, prije svih komercijalnih banaka, Registar kredita pravnih i fizičkih lica je izuzetna novina na finansijskom tržištu BiH, koja utiče na uspostavljanje jače finansijske stabilnosti. Prije svega, omogućava kompleksne i izuzetno tačne i pouzdane podatke o ukupnoj zaduženosti klijenata, pravnih i fizičkih lica, prema strukturi i vrsti zaduženja.
Za sada obavezu punjenja Registra podacima imaju samo komercijalne banke, a ostale organizacije mogu koristiti podatke iz Registra samo ako ga i pune. To će biti promijenjeno u narednih nekoliko mjeseci, kada će biti propisana obaveza punjenja podataka i za lizing kuće i mikrokreditne organizacije, a u svjetlu novih zakonskih rješenja koja ove organizacije stavljaju pod ingerenciju agencija za bankarstvo.
NN: Hoće li to uticati na smanjenje zaduženosti na koju upozoravaju gotovo sve međunarodne finansijske institucije?
VLADUŠIĆ: Registri kredita pružaju punu sliku o zaduženosti klijenta, što omogućava donošenje kvalitetne odluke onome ko daje kredite. Takođe, sadrži i kompletne podatke o zaduženosti žiranata, pa je tako moguć uticaj Registra na smanjenje odobravanja kredita. Ranije je bilo moguće dalje zaduživanje prezaduženih klijenata, što sada neće biti slučaj.
Za četiri mjeseca postojanja Registra bilo je više od 120.000 pojedinačnih pretraga, odnosno traženja podataka, od čega se na Registar pravnih lica odnosi 25.000, a čak 95.000 na Registar fizičkih lica, što je oko 40 upita dnevno po svakoj banci u BiH.
NN: Koliko su građani BiH zapravo zaduženi i da li imate podatke o zaduženosti po glavi stanovnika?
VLADUŠIĆ: Trend zaduživanja stanovništva u BiH je veoma intenzivan posljednjih godina, ali je to uglavnom trend u svim tranzicijskim zemljama. Visina ukupnog duga stanovništva krajem marta 2007. godine iznosila je 4,6 milijardi KM, što znači da se skoro uduplala u posljednje tri godine. To bi iznosilo oko 1.200 KM po glavi stanovnika. Kreditiranje stanovništva očito ima povoljne efekte na porast domaće tražnje, ali isto tako utiče i na povećanje bh. uvoza.
I stanovništvo i banke bi trebalo da budu prilično oprezni sa budućim kreditima. Građani treba vrlo dobro da procijene svoju buduću kreditnu opterećenost, s obzirom na svoja primanja i češće pribjegavaju štednji kao načinu finansiranja svojih potreba. Nivo zaduženosti stanovništva još nije kritičan, ali je važno zadržati oprez i ne uzimati kredite po svaku cijenu.
NN: Da li se uskoro može očekivati smanjenje kamatnih stopa?
VLADUŠIĆ: Kamatne stope na kredite stanovništvu su već neko vrijeme stabilne. Prije godinu dana prosječne kamatne stope na dugoročne kredite su smanjene ispod deset odsto i od tada njihova vrijednost blago fluktuira. Sigurno da se posljednje povećanje referentne kamatne stope Evropske centralne banke posredno odražava i na uslove kreditiranja u BiH s obzirom na to da glavninu bankarskog tržišta kontrolišu banke koje svoje izvore finansiranja imaju u zoni evra.
Poslije povećanja referentne kamatne stope ECB nije realno očekivati dalje smanjenje kamatnih stopa na bh. tržištu. Očekuje se da će one ostati na nivou na kojem su sada. Međutim, zbog pojačane konkurencije između banaka i zbog slobodnog formiranja kamatnih stopa, banke imaju selektivan pristup klijentima i onima koji su solventni i imaju dobru i urednu kreditnu istoriju nude kredite sa nižim kamatnim stopama.
NN: Koliko je politika karensi borda još opravdana, da li njen nastavak predstavlja prepreku privrednom razvoju zemlje i da li ćemo se pridržavati ove monetarne politike do ulaska u EU?
VLADUŠIĆ: Monetarna politika zasnovana na valutnom odboru je u BiH potpuno opravdala očekivanja koja smo imali pri njegovom uvođenju. Na osnovu ovakve monetarne politike bilo je moguće osigurati stabilnost cijena, vratiti povjerenje u domaću valutu i reformisati bankarski sektor, i to sve u okruženju u kojem su ekonomska pitanja i problemi vrlo teško i sporo rješavani.
U svim dosadašnjim analizama i projekcijama ovakav monetarni režim se dokazao kao jedan od stubova budućeg ekonomskog rasta i razvoja i bez njega bi mnoge stvari u ekonomskom smislu bile neizvjesnije i nepredvidljivije. Moguće je razgovarati o nešto labavijem aranžmanu valutnog odbora, takav, recimo, postoji u Bugarskoj i Estoniji koje su s ovim aranžmanom ušle u EU.