BANJALUKA - Dvodnevna međunarodna konferencija o ljudskim pravima u organizaciji Narodne skupštine RS završena je danas u Banjaluci, a Igor Radojičić, predsjednik NS RS, je ocijenio da je uspjela iznad svih očekivanja.
Radojičić je rekao da su učesnici iz petnaestak zemalja dali čitav spektar različitih mišljenja o temi ljudskih prava, za koju je rekao da je neiscrpna, jer se i 63 godine nakon donošenja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima stalno otvaraju nova pitanja.
Istakao je da se u globalnom kontekstu dešavaju pokreti za ljudska prava, revolucije, prevrati, pa i preventivni ratovi, za koje je rekao da ih je često neopravdano stavljati u kontekst zaštite ljudskih prava. Radojičić je, govoreći o bh. i regionalnom kontekstu, rekao da je u proteklih dvadesetak godina bilo čitav niz kršenja ljudskih prava, te da je situacija danas znatno bolja u poređenju s tim vremenom.
"Imamo još mnogo neriješenih pitanja, poput prava manjina i prava na ratnu odštetu. Još je pred nama dalek put na tom planu i u BiH i u regionu", rekao je on.
Dodao je da je OHR u BiH, kao predstavnik međunarodne zajednice, kršio individualna ljudska prava time što je smjenjivao i zabranjivao rad ljudima koje organi BiH nisu ni za šta optužili niti osudili.
Još je pred nama dalek put na tom planu i u BiH i u regionu, rekao Radojičić
Milorad Dodik, predsjednik RS, primio je danas učesnike konferencije, kojima je prenio da Republika Srpska podržava implementaciju odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić i Finci" i da se zalaže za strukturalni dijalog o reformi pravosuđa, kao garanta ostvarivanja ljudskih prava i zaštite demokratije. Dodik je sa Doris Pak, poslanikom u Evropskom parlamentu iz Njemačke i izvjestiocem za BiH, razgovarao o ispunjavanju uslova za dalji napredak BiH na evropskom putu.
Pakova je tokom obraćanja na konferenciji ocijenila da u BiH postoji sistematsko kršenje ljudskih prava kroz politizovano pravosuđe, što se, kako je istakla, mora zaustaviti. Rekla je i da je odluka u slučaju "Sejdić i Finci" istorijska, jer je donesena zbog diskriminacije prema skoro 400.000 ljudi u BiH, koji su kvalifikovani kao "ostali".
"To više nije pravosudno, već je postalo političko pitanje, što pokazuje da je mnogo toga u ovoj zemlji potpuno ispolitizovano", ocijenila je Pakova, podsjetivši da se u ovom trenutku pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu nalazi 1.500 predmeta iz BiH, što pokazuje da u BiH "nešto" ne funkcioniše.
Ona je dodala da je vrlo teško primijeniti Evropsku konvenciju o ljudskim pravima u praksi u BiH i da se, iako parlament BiH radi, zakoni koje donese ne provode.