SARAJEVO - Niko Lozančić, poslanik HDZ BiH u bh. parlamentu, predložio je zakon kojim bi bilo ograničeno raspolaganje budžetskim novcem u svim institucijama vlasti na svim nivoima u BiH, od države, preko entiteta, Brčko distrikta i kantona do opština i gradova.
Predloženi dokument uveo bi restrikcije i u sudsku vlast, u javna preduzeća, ustanove i vanbudžetske fondove, no prve reakcije stranka zastupljenih u parlamentu BiH pokazuju da je Lozančićeva inicijativa, pred kraj mandata ovog saziva vlasti, neprovodiva iz više razloga.
Ovaj zakon, ako bi bio usvojen, ograničio bi osnovnu platu najviših funkcionera u bh. institucijama na maksimalno četiri i po prosječne isplaćene u BiH (3.735 KM). Sada je najveća plata na bh. nivou za članove Predsjedništva i njen osnovni iznos je 4.756 KM. Neto plata najviših funkcionera u RS i FBiH, po istom prijedlogu, ne bi smjela biti veća od četiri prosječne.
Najviši kantonalni zvaničnici ne bi smjeli imati osnovnu platu veću od 3,5 prosječne, u Brčko distriktu bi gornja granica bila 3,3 prosječne, a u opštinama i gradovima gornji limit su tri prosječne plate (2.490 KM).
Lozančićev prijedlog okvirnog zakona o ograničenjima u raspolaganju javnim sredstvima u BiH predložen je za razmatranje po hitnom postupku na sjednici Predstavničkog doma bh. parlamenta koja je zakazana za 15. april.
Poslanici će se isti dan, u drugom krugu, izjašnjavati i o zakonu koji je ranije predložio SNSD-ov poslanik Milorad Živković. Za razliku od Lozančića, Živkovićeve uštede odnose se samo na plate članova Predsjedništva BiH, Vijeća ministara i parlamenta i najveću platu bi imali članovi kolektivnog šefa države - 3,3 prosječne isplaćene u državi (2.739 KM, umjesto sadašnje od 4.756 KM).
Niko Lozančić kaže da se pri izradi svog prijedloga zakona vodio ranijim preporukama Ureda za reviziju BiH koji godinama upozorava na nenamjensko trošenje novca, ali i zaključcima Parlamentarne skupštine BiH.
"Iza stavki za koje sam predložio restrikcije kriju se milioni, a njihovom uštedom neće biti zakinuta nijedna institucija", istakao je Lozančić, odbacivši prigovor da je i njegov prijedlog samo predizborni politički potez.
Iz SDP-a, SNSD-a i SDS-a odmah su otvoreno rekli da im je sporan Lozančićev prijedlog, jer smatraju neprihvatljivim da parlament BiH donosi propise za ostale nivoe vlasti.
"Ovo je zadiranje u ustavne nadležnosti entiteta, kantona... Treba početi uvoditi red u javnu potrošnju, ali na početku mandata, a ne sad uoči izbora da bi se dodvoravali biračima", ocijenio je Boško Tomić, poslanik SNSD-a.
I Nermina Zaimović-Uzunović, zastupnica SDP-a, zalaže se za uvođenje reda, ali ne pred izbore i ne po hitnom postupku.
Darko Babalj, poslanik SDS-a, kaže da treba uvesti restrikcije, ali ne ovakvim prijedlogom, koji zbog zadiranja u nadležnosti drugih nivoa vodi konfliktu.
"U dobre namjere svih predlagača počeću vjerovati kada ispoštuju odluku parlamenta i vrate novac za članstvo u komisijama koje nisu uradile posao", naglasio je Babalj.
Poslanik Šefik Džaferović naglasio je da njegova SDA još nije zauzela stav o Lozančićevom prijedlogu. "Tražimo da se Živkovićev zakon odmah primjenjuje, a ne od novog saziva i da plate Predsjedništva BiH, kao najveće, budu pet prosječnih, što je približno ovom što je Lozančić inicirao", objasnio je Džaferović.
Mirsad Đugum, šef Kluba poslanika SBB-a, rekao je da još nisu upoznati sa Lozančićevim prijedlogom zakonom, ali i naglasio da je o uštedama zbog lošeg ekonomskog stanja trebalo početi misliti mnogo ranije, a ne sad na kraju mandata.
Predložene restrikcije u svim institucijama
- ograničena cijena i korištenje vozila
- ukidanje naknada za komisije
- ukidanje naknade za posjete porodici
- ukidanje plaćanja ugovora o djelu i radu
- smanjenje paušala
- 1.000 KM maksimalno mjesečno za reprezentaciju
- 150 KM mjesečni limit za mobitel
- 20 maraka po kvadratu najviša cijena zakupa
- vojnike smjestiti u kasarne i ne plaćati im stanove