SARAJEVO, BANJALUKA - Bisera Turković, ministarka inostranih poslova BiH, najavila je da bi Nacrt zakona o inostranim poslovima BiH u narednih desetak dana trebalo da se nađe na sjednici Savjeta ministara BiH, međutim, kako stvari sada stoje, gotovo je nemoguće da o tom pitanju bude postignut dogovor.
"To da se postigne saglasnost i da zakon o spoljnim poslovima dobije prolaznost u Savjetu ministara BiH i parlamentu BiH, u ovom trenutku gotovo je nemoguća misija. Spoljnopolitički ciljevi sva tri naroda su potpuno drugačiji i oni teško da mogu biti usklađeni, a u tome i jeste problem. Nije problem definisati ko šta radi, kako treba i šta treba, ali problem su spoljnopolitički prioriteti. Znam da Bošnjaci imaju želju da to što prije bude doneseno, ali teško će od toga biti nešto", rekla je za "Nezavisne" Dušanka Majkić, delegat u Domu naroda BiH.
Inače, Nacrt zakona o inostranim poslovima već je završen u Ministarstvu inostranih poslova (MIP) BiH i dobio je saglasnost Ministarstva finansija i trezora BiH, a upućen je na konsultacije ostalim institucijama za eventualno ulaganje primjedaba.
"Te primjedbe, ukoliko budu dostavljene, biće ugrađene, pod uslovom da bude postojala procjena da ih je potrebno ugraditi. Kao takav, ovaj zakon je spreman da u narednih desetak dana bude upućen na usvajanje u Savjet ministara", rekla je Turkovićeva.
Ono što je činjenica jeste da je BiH jedna od rijetkih zemalja koje nemaju zakon o inostranim poslovima, a što za posljedicu ima, između ostalog, i to da diplomate iz BiH širom svijeta odgovaraju isključivo političkim partijama iz kojih dolaze. Takođe, i one djelimično propisane procedure koje postoje se ne poštuju, tako da ima slučajeva da ambasadori širom DKP-a rade na svoju ruku ne poštujući hijerarhiju i nadležnost institucija, prije svih Predsjedništvo BiH, koje je nadležno za pitanje spoljne politike.
"To je najzapuštenije ministarstvo u Savjetu ministara BiH. A i pored toga, Bošnjaci neće da se obavi rasprava o stanju u DKP-u i Ministarstvu spoljnih poslova", rekla je Majkićeva ističući da postoji ogroman broj primjedaba na rad Ministarstva spoljnih poslova, ali i DKP-ova širom svijeta.
I Tanja Topić, politička analitičarka, kaže da je Bosni i Hercegovini zakon o spoljnim poslovima BiH potreban i neophodan te da je čudno ako se posmatra iz vizure normalnih država da ga još nema.
"Naravno, iz ugla BiH to je normalna stvar. S obzirom na političke okolnosti u zemlji, animozitete i ostale netrpeljivosti među onima koji su u Savjetu ministara, smatraću čudom ako taj zakon bude usvojen", rekla je Topićeva za "Nezavisne".
Kada je riječ o samom Nacrtu zakona o spoljnim poslovima, "Nezavisne" su još ranije pisale da se njime, između ostalog, Ministarstvo spoljnih poslova organizuje kroz generalne direkcije, direkcije, odjeljenja i odsjeke. Generalnim direkcijama rukovodili bi generalni direktori koji bi bili u rangu ambasadora. Ove generalne direkcije bile bi utvrđene pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Ministarstva, koji bi donosio ministar uz saglasnost Savjeta ministara BiH. Ono što je zanimljivo jeste da bi generalni direktori bili birani po osnovu Zakona o državnim službenicima BiH, što znači da bi njih praktično birala Agencija za državnu službu BiH, bez obzira na to što imaju status ambasadora. U suštini, kada je riječ o nacrtu, spoljnu politiku i dalje bi vodilo i utvrđivalo Predsjedništvo BiH, dok bi Ministarstvo spoljnih poslova BiH bilo nadležno za sprovođenje te politike.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.