BERLIN - Njemački ekspert za Rusiju Štefan Majster je rekao da Rusija, ukoliko želi da ostane sila u regionu, mora da zadrži kontrolu koju ima nad Ukrajinom i da zapad jednostrano gleda na krimsku krizu.
"Mi reagujemo, rekao bih, histerično na ono što se tamo dešava i povezujemo to sa istorijskim događajima i slikama iz hladnog rata. Putinu prebacujemo krivicu i prećutkujemo naš udio u svemu tome. I naš pogled na ukrajinsku opoziciju i Juliju Timošenko veoma je jednostran. Nedostaje jedna neostrašćena analiza stvarnosti", upozorio je ovaj ekspert za Rusiju u intervjuu televiziji ARD.
On je, govoreći o strategiji Moskve, naveo da je iz perspektive ruskog predsjednika Vladimira Putina, riječ o sasvim racionalnom, strateškom cilju - da Putin želi da spriječi ulazak Ukrajine u NATO.
"Sada, kada su nakon svrgavanja Viktora Janukoviča sa vlasti kontrolu nad državom preuzele pro evropske snage, postalo je jasno da je politika Moskve posljednjih godina bila koncentrisana na jačanje ruskog uticaja u toj zemlji i da je ona sada poljuljana", rekao je Majster. On je naveo da je tako Rusija prešla na čvršće mjere.
"U Kremlju je podignuta uzbuna jer su ruski političari uvjereni da će nova vlada nastaviti sa pritiskom na stanovništvo u pravcu daljih integracija u Evropsku uniju i da bi to dovelo i do ulaska Ukrajine u NATO. Time bi Rusija izgubila veliki uticaj, jer Ukrajina je druga po veličini postsovjetska zemlja i samim tim veoma važna za projekte integracije u Moskvi. Ukoliko Rusija želi da ostane sila u regionu, ona mora da zadrži kontrolu koju ima nad Ukrajinom", rekao je Majster za ARD.
Na pitanje da li to znači da bi strategija Moskve mogla biti uspješna, on je odgovorio da će EU i SAD na kraju prihvatiti rusko anektiranje Krima, ukoliko bi do njega u nekom obliku došlo.
"Ukoliko Krim na kraju bude pod nekom vrstom protektorata Rusije, Zapad se vojno neće mješati. A u statutu NATO stoji da država čiji se dio teritorije nalazi pod okupacijom druge, ne može biti članica te vojne alijanse. Riječ je o identicnom scenariju kao u Abhaziji, Južnoj Osetiji i Transnjistriji", rekao je ovaj ekspert.
On je rekao da istočna Ukrajina nije Krim.
’’Tamo je etnička slika stanovništva drugacija. Na Krimu živi 60 odsto Rusa, na istoku zemlje ih ima znatno manje. To znači da bi otpor prema Rusiju u tom slučaju bio veći. Pri tom je istočna Ukrajina industrijski centar zemlje. Tamošnji oligarsi nemaju apsolutno nikakvog interesa da budu deo Rusije. Otpor u takozvanoj privrednoj eliti Ukrajine bio bi ogroman. Oni žele da zaštite svoje poslove u suverenoj zemlje, ne žele da ih Rusija preuzme", rekao je Majster.
Govoreći o motivaciji Putina, on je ocjenio da se previše koncentriše na ličnost ruskog predsjednika.
"Mislim da smo previše fiksirani na ličnost Vladimira Putina. On je posrednik izmedu raznih interesnih grupa u ruskoj eliti. Putin je trenutno okružen ljudima iz svoje prošlosti. Dakle, iz bezbjednosnog, vojnog aparata. Sve grupe koje su bile pod ingerencijom premijer Dmitrija Medvedeva i bile privredno orijentisane, odnosno želele jače veze sa EU, nestale su iz krugova koji donose važne odluke. Putin je pod pritiskom tih grupa. On donosi odluke od kojih pomenuti imaju koristi. Ruskoj vojsci je i dalje prilicno dobro", ocijenio je Majster.
Ukazujući na to da, naravno Putina prati imidž uticajnog, moćnog čovjeka, Majster je rekao da to, međutim, nema mnogo veza sa istinskom grandioznošđu, to je više tzv. PR (odnosi s javnošću).
’’Što se na Zapadu više poseže za anti-Putin retorikom, on od toga ima više koristi na domaćem terenu. Jer, Putin onda može da kaže: oni žele da nas izoluju, žele da umanje uticaj Rusije. To sve dovodi do razočaranja u Zapad i Evropsku uniju među građanima u Rusiji", rekao je Majster.
Podsjećajući da je Putin u više navrata nudio saradnju u raznim oblastima, od bezbjednosti do energetske politike i na to nikada nije bilo konkretnih reakcija, Majster je naveo da je, drugim riječima, on stekao utisak da nema nikog na koga Rusija može da se osloni.
"Prvo je bilo reči o tome kako se NATO neće dalje širiti. Sada se govori o akcionom planu za Gruziju. Kada je shvatio da drugi pokušavaju da prošire svoj uticaj, Putin je i sam rekao - u redu, onda ću to da uradim i ja", opisao je ovaj ekspert za Rusiju aktuelnu političku situaicju.
Na novinarsko pitanje da Putin raspad Sovjetskog Saveza naziva najvećom geopolitičkom katastrofom 20. veka, Majster je rekao da se on se poigrava takvim poredenjima.
"U suštini se sve vrti oko legitimiteta njegove politike. Njemu je potrebna ta čvrsta linija naspram politike Zapada kako bi opravdao svoj politički sistem iznutra. Jer, on ima sve manje legitimiteta. Privreda ne funkcioniše baš najbolje, životni standard ne raste, infrastruktura propada, investicija iz inostranstva nema. Zato mu je potrebna takva retorika, kako bi demonstrirao svoju moć u inostranstvu", kaže Majster.
Na pitanje ARD da li je bivši njemački kancelar Gerhard Šreder u pravu kada kritikuje EU zbog njene politike prema Krimu i Ukrajini, Majster je rekao da EU, odnosno njene članice, snose veliki dio krivice zbog aktuelne situacije u Ukrajini, jer su napravljene greške u koracima još tokom priprema za samit u Viljnusu.
"EU je ukrajinskoj eliti ponudila nešto što uopšte ne odgovara njihovim potrebama. Istovremeno se ta elita našla pod pritiskom da prihvati ono što joj se nudi, a da dinamika društvenih odnosa u zemlji uopšte nije uzeta u obzir. Potpuno je ignorisano to šta to znaci za Rusiju. Gubitak uticaja u Ukrajini za Moskvu je daleko važniji nego što je za Brisel prbližavanje Ukrajine Evropskoj uniji. Samim tim, EU je stvorila konflikt za koji uopšte nije pripremljena. Ne postoje nikakvi instrumenti kojima bi se adekvatno odgovorilo na tu krizu", rekao je Majster i dodao da to znači da Zapad na krizu na Krimu gleda jednostrano.