BRISEL, BEČ, BEOGRAD – Evropska komisija ponovo je izrazila sumnju u preživljavanje Hypo Alpe Adria grupacije, piše jučerašnji Wiener Zeitung, koji je na uvid imao izvještaj Komisije poslat austrijskoj vladi.
"Ukupan volumen loših kredita popeo se već na 8,3 milijardi evra, što je četvrtina ukupne kreditne mase. Komisija piše da ovakav razvoj može predstavljati opasnu prijetnju preživljavanju Hypo. Ali u predloženom planu rekonstruisanja banke ovo pitanje nije adresirano", piše Wiener.
Prema pisanju lista, Komisija je zamjerila i veoma niske marže u poslovima Hypa sa javnim sektorom, očigledno ukazujući na sumnjivu vezu bivšeg rukovodstva Hypa sa Jergom Hajderom, pokojnim guvernerom Koruške koja je bila vlasnik banke, a koji je bio blizak krugovima ekstremne desnice. Navodi se takođe da na ovo pitanje "niko iz banke nije dao odgovor".
Wiener dalje navodi da "osim ove kritike, Brisel izražava veoma ozbiljnu sumnju na uspjeh koncepta saniranja Hypa".
Takođe, Wiener piše da Komisija smatra da finansijska kriza nije jedini uzročnik činjenice da je Hypo krajem 2009. godine skoro propala, već da je problem u "dubokoukorijenjenim problemima u menadžerskim procesima".
List dalje navodi da Komisija, koja mora odobriti plan državne pomoći Hypu, sumnja da predložene mjere saniranja banke mogu biti pravovremeno primijenjene, i navodi da je problematična složenost banke u mnogim zemljama.
"U pismu Komisije detaljnije se govori o sumnji o preživljavanju banke koju je Komisija izrazila još krajem juna, kada se radi o predloženom planu saniranja. Uz ranije iznesene brige, Komisiju brine i stalno rastući volumen problematičnog smanjivanja vrijednosti banke", navodi Wiener.
Komisija, prema pisanju ovog lista, smatra da se lizing poslovi, koje banka namjerava redukovati, moraju dodatno smanjiti, jer, kako se navodi, upravo oni predstavljaju glavni problem cijele grupe.
Osim toga, Komisiji smeta što banka ne mora da plaća kamate na državnu pomoć jer koristi odredbe austrijskog zakona da se kamate ne trebaju plaćati ako nema dobitka. Prema Komisiji, takvo ponašanje ugrožava ravnopravost tržišnog natjecanja.
Iz Brisela je u banku stigao katalog sa 90 pitanja, nakon čijeg odgovaranja će biti poznati i dodatni detalji o problemima u banci.
Osim ovog, austrijski mediji iznose i mnogo drugih detalja o Hypo koji svakodnevno izlaze na površinu. Tako naprimjer, Presse piše o dvije milijarde "crnog novca" koji je za vrijeme hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana iznesen iz zemlje, a u tim poslovima je, kako piše list, učestvovala Hypo grupa.
List piše da su Rolf Holub, šef Specijalne istražne komisije o aferi Hypo i Peter Pilc, član komisije, izrazili sumnju da je i Hypo učestvovao u tome putem sumnjivih kupoprodaja nekretnina na hrvatskoj obali.
"Fiktivni investitori bi naprimjer u Istri kupili jeftino zemljište. Nakon toga bi isto zemljište na čudnovat način postalo građevinsko zemljište. Zbog toga Pilc sumnja u korupciju na političkom nivou", piše list.
List podsjeća na odranije poznatu vijest da se istarski župan Ivan Jakovčić želi pojaviti kao svjedok, kako bi skinuo sumnju sa sebe. Holub je najavio da će se saslušanja nastaviti nakon ljetne pauze, 21. septembra.
Osim ovoga, agencija Reuters donosi članak u kojem tvrdi da je veći dio problema sa lošim kreditima Hypa zbog slabog ekonomskog rasta u zemljama Balkana, i tvrdi da problemi sa lošim pozajmicama još nisu gotovi, te da najgore tek dolazi.
Uskoro nova hapšenja
Rolf Holub i Peter Pilz, predstavnici istražne komisije Koruškog parlamenta za rješavanje afere Hypo banke najavili su nova hapšenja iduće sedmicu, ali nisu precizirali imena, niti lokacije gdje će hapšenja biti izvršena.
'Hypo banka ima osam milijardi evra sumnjivih nenaplaćenih zajmova u 12 zemalja, od toga smo u Hrvatskoj otkrili više stotina miliona evra', kazao je predsjednik komisije Rolf Holub u Puli.
Holub je dodao da je to zapravo razlog zbog kojeg traže vezu između političara i bankara u svim državama gdje je banka poslovala.
Po njegovim riječima posebno traže odgovor na pitanje jesu li novcem izvučenim iz banke finansirane političke stranke.
Holub je predložio hrvatskoj strani da osnuje sličnu komisiju koja će istražiti ulogu hrvatskih političara.