BANJALUKA - Istraga koju je protiv "Nezavisnih novina" otvorilo Tužilaštvo BiH predstavlja klasičan pritisak na medije, smatra Zoran Malešević, pravni ekspert za evropsko zakonodavstvo i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. On ističe da bi u svim demokratskim društvima onima koji su vršili nelegalno prisluškivanje osnovna kazna bila zabrana daljeg rada i onima koji su to činili i onima koji su znali, a nisu to spriječili.
"Međutim, kod nas je potpuno obrnuta situacija, jure one koji obavještavaju javnost o masovnom i grubom kršenju ljudskih prava", smatra Malešević i dodaje da su informacije o prisluškivanju više od 5.000 brojeva mobilnih telefona koje su objavljene u "Nezavisnim novinama" očit primjer da se država miješala u privatni i porodični život koji je zaštićen članom 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima i slobodama.
"Poslije ovakvog objavljivanja masovnog kršenja ljudskih prava građana, kršenje konvencije se nastavlja i otvaranjem istražnog postupka prema 'Nezavisnim novinama' i odgovornom licu u tim novinama i to člana 10, odnosno prava na slobodu izražavanja. To govori samo u kakvoj državi živimo i kakav smo obavještajno-bezbjednosni sustav izgradili", navodi Malešević.
On podsjeća da je Ustavom BiH propisano direktno primjenjivanje prava i sloboda garantovanih Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama. Isto tako navodi da Evropska konvencija ima prioritet nad svim drugim zakonima.
"Ukoliko država, a mislim na bilo koji organ javne vlasti, miješa se u privatan i porodičan život, odnosno ometa bilo koje vrste izražavanja, podliježe sudskom progonu. U tim slučajevima Sud za ljudska prava u svojim odlukama posvećuje pažnju domaćoj praksi koja je kod nas neznatna, ali zato značajno mjesto zauzima američka praksa prava na izražavanje koju smo nedavno vidjeli u slučaju Wikiliksa, gdje se objavljuju informacije koje potresaju sam vrh države", ističe Malešević.