SARAJEVO, BERLIN - Samo 15 bh. građana je u decembru apliciralo za azil u Švedskoj, dok do polovine januaru nije zabilježen nijedan slučaj za traženje azila, potvrdio je Urban Hilding, šef Sektora za migracije u Ambasadi Švedske u Sarajevu.
"Treba dodati da smo imali u prosjeku 150 građana godišnje koji su u posljednje tri godine podnosili zahtjev za azil, što je relativno nizak broj", kaže on.
Iako Hilding upozorava da je još rano da se stvaraju zaključci o uticaju vizne liberalizacije, te da će se prvi trendovi moći vidjeti tri mjeseca nakon donošenja odluke, kada će neki ljudi "ispucati" maksimum od 90 dana legalnog boravka u nekoj zemlji šengena, smatra da je malen rizik od imigranata iz BiH.
"Ne mislimo da postoji veliki rizik od masovnog dolaska Hrvata, Srba ili Bošnjaka iz BiH. Donekle veći rizik postoji kod Roma građana BiH, posebno kada se poklopi nekoliko faktora poput hladnih zima, glasina koje se pojavljuju i slično", kaže Hilding.
Prema njegovim riječima, najveći dugoročni problem za švedske vlasti su ilegalni radnici u Švedskoj. Kako stoji na sajtu Njemačke savezne agencije za azil i izbjeglice iz Nirnberga, u toj zemlji su spremni ako bude povećan broj zahtjeva za azil u Njemačkoj zbog nedavne odluke o viznoj liberalizaciji za BiH i Albaniju.
"U prošloj godini smo prema preliminarnim podacima kojima raspolažemo imali oko 40.000 zahtjeva za azil, što je za 47 odsto više nego u prethodnoj godini. Još 2007. godine imali smo samo 19.000 ljudi koji su azil tražili u Njemačkoj", navedeno je na ovom sajtu.
U Agenciji su potvrdili da je od stupanja bezviznog režima pa do kraja novembra 4.218 građana Srbije i 2.319 građana Makedonije podnijelo zahtjev za azil, dok je godinu ranije zahtjev podnio 581 građanin Srbije, odnosno 109 Makedonaca. Upozoravaju da je mala šansa da bi bilo koji potencijalni azilant iz BiH ili Albanije mogao u Njemačkoj dobiti azil. To je ilustrovano podacima da je za samo 28 građana Srbije odobren azil, dok je isto odobreno samo šestorici Makedonaca.
Osman Topčagić, ambasador BiH pri EU u Briselu, kaže da još nije primljena nikakva pritužba bilo koga da je došlo do neopravdanih zahtjeva za azil ili do posebnih kršenja bezviznog režima.
"Još je rano za neke ozbiljne procjene jer od ukidanja viza još nije prošlo ni mjesec dana. Ali očekujem da tu neće biti problema jer su naše vlasti uradile kampanju i građanima objasnile šta bezvizni režim znači", rekao je on.
Komentarišući navode njemačke agencije, Topčagić je rekao da su mu svi predstavnici evropskih zemalja s kojima je razgovarao rekli da je normalno da se u početku pojavi malo veći broj azilanata, ali da se to poslije smanji.
"Ono što oni hoće da čuju i vide je da naše vlasti u takvim situacijama čine sve ono što se od njih očekuje", naveo je Topčagić.
Zora Stanić, portparol Delegacije Evropske komisije u BiH, kazala je da će tek nakon nekih šest mjeseci biti moguće dati precizniju ocjenu o tome.