BANJALUKA, SARAJEVO - Broj žrtava trgovine ljudima u BiH u posljednje vrijeme opada, a raste broj procesuiranih i osuđenih zločinaca i trgovaca ljudima.
Samir Rizvo, državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima u BiH, kazao je kako je BiH napredovala u složenom procesu suzbijanja trgovine ljudima, pri čemu je koordinisanom akcijom svih nadležnih subjekata ona u BiH svedena u razumne okvire.
Kako je istakao, smanjena je trgovina stranim državljanima, a sada se problemi najviše odnose na domaće žrtve koje se zloupotrebljavaju u seksualnoj industriji.
Tomislav Josipović, koordinator projekta borbe protiv trgovine ljudima u "Karitasu" Banjalučke biskupije, na jučerašnjoj manifestaciji u Banjaluci, povodom obilježavanja Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima, istakao je da je činjenica da se u Evropi svake godine sa više od 200.000 ljudi trguje, od kojih je 80 odsto žena.
Kako je istakao, u posljednje vrijeme donesen je krivični zakon koji oštrije kažnjava počinioce trgovine ljudima, kojima je za ovo krivično djelo predviđena kazna od 10 godina zatvora.
"Prošle godine je procesuirano 36 slučajeva trgovine ljudima. Neki počinioci kažnjeni su kaznom od dvije i po do četiri i po godine zatvora, što znači da se zakoni još ne sprovode u djelo", zaključio je Josipović.
Stanislav Čađo, ministar unutrašnjih poslova RS, kazao je da pitanje trgovine ljudima na ovom području sada ne predstavlja problem onih razmjera kakav je bio prije nekoliko godina, zahvaljujući potenciranju ovog pitanja kao jednog od prioritetnih i velikom angažovanju tokom prethodnih godina.
Patrik Mun, američki ambasador u BiH, objasnio je da je za SAD borba protiv trgovine ljudima jedan od visokih prioriteta širom svijeta, te da BiH na tom planu posljednjih godina bilježi evidentan napredak, ali je ostalo još da se radi na tome.
Bojan Arula, socijalni radnik iz Centra za socijalni rad Banjaluka, kazao je da je BiH do prije nekoliko godina bila mjesto gdje su dolazile žrtve trgovine ljudima, dok je danas tendencija da sve više državljana BiH postaju žrtve.
On je objasnio da su iz tog razloga sve nadležne institucije zajedničkim snagama napravile određene pravilnike o postupanju sa žrtvama trgovine, tako da se sada tačno zna ko, kako i na koji način postupa sa žrtvom, kako bi joj bila pružena adekvatna pomoć i zaštita.
Čim identifikuju žrtvu trgovine ljudima, u zavisnosti od toga da li je riječ o punoljetnoj ili maloljetnoj žrtvi, kaže Arula, prijavljuju slučaj nadležnoj policijskoj agenciji, a zatim žrtvu smještaju u sigurnu kuću.
"Banjaluka se već šest godina samostalno bori protiv trgovine ljudima, a u posljednjih nekoliko godina ima podršku Ministarstva bezbjednosti i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH", kazao je Arula, dodajući da su, u saradnji sa Udruženjem "Nova generacija", napravili sopstvene kapacitete, tako da od 2005. godine imaju prihvatnu stanicu za djecu koja su zatečena u skitnji i prosjačenju, a od ove godine i dnevni centar za djecu koja su u riziku da postanu žrtve trgovine ljudima.
Kako navodi Arula, trgovina ljudima se pretežno vrši radi seksualne eksploatacije, a žrtve trgovine ljudima iz BiH završavaju u skoro svim zemljama EU, posebno onim zemljama koje nemaju razvijene sisteme borbe protiv trgovine ljudima.
Evropski dan borbe protiv trgovine ljudima u Banjaluci je obilježen na Trgu Krajine, uličnom akcijom i performansom studenata Akademije umjetnosti s ciljem edukacije i podizanja svijesti javnosti o ovom problemu. Kampanja nosi naziv ''Trgovina ljudima je naša stvarnost - spriječimo je".