SARAJEVO/BRISEL - Prema načelnom dogovoru koji su u Briselu postigli politički lideri BiH, na parlamentarnim izborima naredne godine za najviše funkcije u državi, osim predstavnika konstitutivnog naroda moći će da se kandiduju i pripadnici nacionalnih manjina, koje Ustav BiH poznaje kao "ostali".
Kako je predviđeno potpisanim zaključcima, predviđeno je da će tri člana Predsjedništva BiH biti birana direktno - dva iz Federacije BiH, a jedan iz Republike Srpske.
Građani Distrikta Brčko imaće pravo da glasaju za kandidate za članove Predsjedništva u FBiH, ali i u RS.
Politicki lideri iz BiH su se, na jučerašnjem sastanku sa evropskim komesarom za proširenje Štefanom Fileom, obavezali da će do 10. oktobra raditi na izbornim modalitetima koji će zadovoljiti legitimne interese konstitutivnih naroda i "ostalih", kao i na izboru dva člana Predsjedništva iz FBiH. Kroz izmjene Ustava i Izbornog zakona trebalo bi da bude spriječeno nametanje ishoda izbornih rezultata bilo kojem od konstitutivnih naroda ili "ostalih".
Oni su se obavezali da će do tada biti finalizovani modaliteti za uspostavljanje efikasnog mehanizma koordinacije.
Sastanak lidera BiH sa Fileom trajao je znatno duže nego što je bilo predviđeno, pa je izostala ranije najavljena konferencija za novinare. Tokom sastanka procurile su informacije da je File zaprijetio oštrim sankcijama prema BiH, ukoliko izostane dogovor lidera oko ključnih pitanja.
Nakon sastanka, međutim, File je rekao da nema potrebe za uvođenjem sankcija BiH jer rezultat sastanka pruža osnovu za brzo rješavanje najvažnijih prepreka koje usporavaju BiH na putu evrointegracija, kao što je presuda Evropskog suda u predmetu “Sejdić-Finci”.
File je najavio da će EK, 16. oktobra objaviti izvještaj o napretku BiH i dodao da se na osnovu postignutog iskreno nada da će taj izvještaj biti pozitivan, što će otvoriti vrata BiH za kredibilnu aplikaciju za članštvo u EU.
Sprovođenje presude u predmetu “Sejdić-Finci”, koja je donijeta 2009. godine, uslov je EU kako bi BiH mogla napredovati u evrointegracijama. Ranije je najavljeno da međunarodna zajednica bez rješenja tog pitanja neće priznati rezultate parlamentarnih izbora koji bi u BiH trebalo da budu održani naredne godine. Sprovođenje presude podrazumijeva ukidanje odredbe Ustava kojom je predviđeno da Predsjedništvo BiH i Dom naroda parlamentarne skupštine ne mogu činiti predstavnici manjinskih naroda.
U prvim reakcijama na briselski sastanak, koji se, prema navodima bh. medija, povremeno odvijao u veoma zaoštrenoj atmosferi, izraženo je uvjerenje da je svima konačno postalo jasno da je neophodan dogovor o spornim pitanjima, posebno federalnih lidera.
Predsjednik Republike Srpske i lider SNSD-a Milorad Dodik je rekao da su u Briselu afirmisani stavovi i politika Srpske i najavio da će zatražiti sjednicu Narodne skupštine koja će verifikovati briselski dogovor.
“Ovo je dokaz da je naša čvrsta politika bila ispravna, jer je tražila da izbori za člana Predsjedništva BiH iz RS budu direktni i da RS bude jedna izborna jedinica”, rekao je Dodik, saopšteno je iz SNSD-a.
Prema njegovim riječima, stranke iz Federacije BiH nisu dogovorile detalje o sprovođenju odluke “Sejdić-Finci”, pa se očekuje da će to biti učinjeno za 10 dana i uz pomoć eksperata EK. Kada je riječ o mehanizmu koordinacije, Dodik je rekao da je dogovoreno da se na evropskom putu BiH uvaži struktura definisana Dejtonskim sporazum, za šta se, kaže, Srpska zalaže. "Ponosan sam na činjenicu što smo istrajali i što smo sačuvali politiku očuvanja ustavne strukture predviđene Dejtonom”, rekao je Dodik i dodao da je u Briselu juče „sahranjena ideja političara iz FBiH da odluka `Sejdić-Finci` bude iskorištena za dublje promjene Ustava“.
On je potvrdio da je na sastanku bilo ukazivanja na mogućnost uvođenja sankcija BiH, zamrzavanjem članstva u Savjetu Evrope i IPA fondova.
“BiH na zajedničkom nivou pokazuje da je nesposobna da postigne bilo kakve koristi i takva nam ne treba. Čekaćemo ovih deset dana, mislim da su federalni partneri shvatili da moraju nešto da učine. Mi smo rekli da se osjećamo zaglibljeni u blatu koji se zove BiH i rekli smo da će RS morati da traži alternativna rješenja, ako se nastavi ovakva pat pozicija čiji je uzrok FBiH”, kazao je Dodik.
Potpredsjednik Srpske iz reda hrvatskog naroda Emil Vlajki smatra da se sastanak u Briselu završio “pobjedom Hrvata u Federaciji BiH”.
Lider SDP-a Zlatko Lagumdžija je rekao da su predstavnici HDZ BiH i SDA u Briselu pokušali da podijele Federaciju BiH po etničkoj osnovi, ali da je taj pokušao propao.
Zamjenik predsjednika SDA Bakir Izetbegović izjavio je prethodno da je briselski sastanak doveo do pola puta u traganju za konačnim rješenjem svih spornh pitanja.