Potpisivanjem deklaracije o ustavnim promjenama vratit će se povjerenje bh. Hrvata u njihove političke predstavnike, kaže predsjednik Hrvatske seljačke stranke (HSS) BiH Marko Tadić.
`Tekst deklaracije prihvatljiv je za sva tri naroda, jer je ostavljeno dovoljno prostora za kompromis`, kaže Tadić. Ističe da se ta vizija ne mora nužno podudarati s vizijom međunarodne zajednice, kao ni s vizijom druga dva naroda.
`To znači da će trebati tražiti zajedničko, kompromisno rješenje`, poručuje Tadić.
NN: Koja je osnovna svrha deklaracije koju politički predstavnici bh. Hrvata pokušavaju potpisati?
TADIĆ: Osnovna svrha je pokušaj pronalaska zajedničkog stajališta hrvatskih političkih stranaka o najbitnijim pitanjima u svezi promjene Ustava BiH. Namjena joj je, dakle, postizanje konsenzusa hrvatskih lidera, kako bi naši zastupnici u parlamentu BiH kod glasovanja o ustavnim amandmanima znali kakav je to stav hrvatske političke javnosti. Nije nam cilj da samo ovih pet stranaka potpišu deklaraciju, nego da nas na toj platformi podrže i ostale političke stranke s hrvatskim predznakom. Također, očekujemo podršku i nevladinog sektora.
NN: Mislite li da će stavljanje potpisa petorice lidera na deklaraciju imati obvezujući karakter za parlamentarne zastupnike neke stranke, jer su i ranije potpisivani razni dokumenti, a malo ih je zaživjelo u praksi?
TADIĆ: Uvijek postoji mogućnost da netko od zastupnika ne poštuje odluke svoje stranke. No, protiv toga ne možemo ništa napraviti. Možemo uvjeriti članstvo svoje stranke u opravdanost ove deklaracije, ali ničim se ne može jamčiti da će se zastupnici do kraja pridržavati stavova utkanih u deklaraciju.
NN: Mislite li da će potpisivanjem deklaracije biti poboljšan položaj Hrvata u BiH?
TADIĆ: Potpisivanje deklaracije će zasigurno povratiti povjerenje hrvatskog naroda u njihove stranačke lidere. Također, hrvatski političari će pokazati i Bošnjacima i Srbima, kao i međunarodnoj zajednici da imaju jasnu viziju buduće BiH. Ta vizija se ne mora nužno podudarati s vizijom međunarodne zajednice, kao ni s vizijom druga dva naroda. To znači da će trebati tražiti zajedničko, kompromisno rješenje. Deklaracija je upravo na tom tragu. Ona bi trenutno mogla biti po volji i Bošnjacima i Srbima. Ostavili smo mnogo prostora za kompromis.
NN: Kritičari Vam najviše zamjeraju što se u deklaraciji ne precizira `famozna` srednja razina vlasti. Jasno je da mislite na federalnu jedinicu, ali se to nigdje ne navodi?
TADIĆ: Iščitavanjem deklaracije se vidi naš stav o srednjoj razini vlasti. Mislim da je u potpunosti jasno što mi želimo. Mi želimo da ta razina ima zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast. Srednja razina vlasti treba preuzeti sve one funkcije koje može bolje ispuniti nego država ili lokalna samouprava. I mora biti u gospodarskom pogledu efikasna. Dakle, jednostavno nije bitno kako ćemo nazvati tu razinu, bitne su njene funkcije.
NN: Mislite li da će političari iz RS prihvatiti hrvatski prijedlog?
TADIĆ: Kao što naš prijedlog može biti prihvatljiv za Federaciju, tako može biti prihvatljiv i za RS. Mislim kako prostor RS može biti uspješno ustrojen na načelima koja smo iznijeli u deklaraciji.
NN: Kakav je stav HSS BiH o predstojećim ustavnim promjenama?
TADIĆ: Insistiramo da regije ili provincije prvenstveno budu gospodarske, samoodržive cjeline. Također, to trebaju biti i prostorne, prometne, kao i kulturno-tradicijske cjeline. Posavina je, primjerice, paradigma našeg prijedloga administrativno-teritorijalne podjele BiH. Svima je jasno što je Posavina teritorijalno, tradicijski, kulturalno i u bilo kojem drugom pogledu. Isto je i s Hercegovinom. Dio tih stavova je utkan u deklaraciju.
NN: U posljednje vrijeme se sa sve tri političke fronte čuje sve glasnija nacionalistička retorika. Kako gledate na medijske istupe vaših kolega političara u tom smislu?
TADIĆ: Osobno ne vjerujem u BiH ustrojenu po etničkom principu, čemu teže istupi o kojima govorite. Stvaranjem etničkih cjelina za Hrvate, Bošnjake i Srbe bi se nužno stvorio diskontinuitet prostora i jednostavno bi bilo nemoguće stvoriti takve jedinice. Stoga sam i protiv takve retorike.
Hrvati ne postaju manjina
NN: Često se ističe kako je Hrvata u BiH sve manje, te se često navodi kako će uskoro postati nacionalna manjina. Kako zaustaviti taj proces?
TADIĆ: Najprije treba prestati s retorikom uvjeravanja Hrvata da ih je sve manje i da postaju nacionalna manjina u vlastitoj državi. To naprosto ne odgovara stvarnosti. Broj Hrvata u BiH se nakon rata ne smanjuje, nego naprotiv postupno povećava. Hrvati su na prostoru BiH u jednom trenutku bili svedeni na svega tristo i nešto tisuća stanovnika. Danas je taj broj, prema ozbiljnim procjenama, preko pola milijuna. Dakle, demografski, bh. Hrvati se oporavljaju. Protivim se širenju bilo kakvog defetizma, pa i toga!