HAG Milan Martić (52), bivši lider Srba u Hrvatskoj, osuđen je juče na 35 godina zatvora pred Haškim tribunalom.
Sud ga je proglasio krivim za zločine nad Hrvatima i Muslimanima u Kninskoj Krajini, zapadnoj Bosni i Zagrebu u periodu od 1991. do 1995. godine.
Martić je u to vrijeme bio ministar unutrašnjih poslova i predsjednik samoproglašene Republike Srpske Krajine, što ga je, prema presudi, činilo jednim od najmoćnijih ljudi na tom području.
`Milan Martić je podržavao i djelovao na ostvarenju cilja zajedničkog zločinačkog poduhvata koji je postavio Slobodan Milošević, stvaranja ujedinjene srpske države, kroz uklanjanje građana nesrpske nacionalnosti sa teritorija Republike Srpske Krajine i činjenje zločina`, rekao je sudija Bakone Moloto u obrazloženju presude.
Sudija Moloto naznačio je da je tokom suđenja dokazano da su snage RSK pod Martićevom kontrolom, uz pomoć i podršku Srbije i JNA, sprovodile sveobuhvatnu kampanju napada na hrvatska sela u Kninskoj Krajini tokom koje su civili ubijani i sistematski protjerivani, a njihova imovina pljačkana i uništavana.
Martić je proglašen krivim za progon, ubistva, pritvaranje, mučenje, nehumana djela, okrutno postupanje, napade na civile, deportacije i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva, zatim bezobzirno razaranje naselja i vjerskih objekata i pljačku imovine Hrvata i Muslimana u RSK i Cazinskoj Krajini u BiH.
Sudsko vijeće utvrdilo je da nije kriv po tački koja ga je teretila za istrebljenje. Osuđen je i za dva raketna napada na Zagreb, početkom maja 1995. godine, u kojima je sedam civila poginulo, a više od 200 ranjeno.
Sudija Moloto citirao je više Martićevih izjava medijima u kojima je on priznao da je naredio raketne napade na Zagreb, kao odmazdu zbog napada hrvatskih snaga na zapadnu Slavoniju.
U završnoj riječi, sredinom januara, tužioci su zatražili da Martiću bude izrečena kazna doživotnog zatvora, a odbrana oslobaćajuću presudu.
Suđenje Martiću počelo je u decembra 2005, a završeno je novembru prošle godine. Martić se dobrovoljno predao Tribunalu 15. maja 2002. godine, a u prvom pojavljivanju pred sudijom izjavio da nije kriv.